„Tokom svog osmogodišnjeg mandata u ovoj instituciji Željko Komšić je sigurno počinio i greške ali je sasvim sigurno bio jedini član Predsjedništva BiH koji nije diskrminirao pri izboru svojih saradnika ili glasanju za određene politike.

Sada je samo pitanje da li se želi država bez diskriminacije ili sa ozvaničenom diskriminacijom. Podsjećam, osim natpisa da je - Jevrejima, Romima i još ponekom ulaz zabranjen' takav model društva može preći i na sljedeći stepen - žute trake, recimo“, piše u kolumni Neven Anđelić profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Regent’s University London

"Čović, Izetbegović i Ivanić završavaju mandat u situaciji kada je neminovno da će doći do ustavnih promjena. Stoga su ovogodišnji izbori za Predsjedništvo BiH ključni da se uputi smjernica kakve promjene narod želi.

Milorad Dodik ne krije namjere da paralizira ovu instituciju dok se Mladen Ivanić tokom četverogodišnjeg perioda pokazao najkooperativnijim i najsposobnijim članom Predsjedništva u proteklom mandatu.

Problem je što na ovaj izbor utječe samo dio glasača BiH koji žive u Republici Srpskoj te je nereprezentativni uzorak građana u poziciji da donese odluku ključnu za cijelu zemlju.

Ukoliko ekstremizam bude presudan za biračku volju tada je ova bitka unaprijed odlučena. Šansu za Ivanića, samim time i za pozitivne promjene u BiH, daje pokret 'Pravda za Davida' kroz koji se iskazuje skoro opšte nezadovoljstvo vladavinom Dodika.

Drugi dosadašnji član Predsjedništva, Dragan Čović, s druge strane najavljuje paralizu sistema upravljanja u zemlji ukoliko ne bude izabran u Predsjedništvo.

Znači, shodno nacionalistickim najavama, najgora kombinacija je izbor Dodika i izbor Čovića. Rezultat je vjerovatno potpuna blokada rada državnih institucija. Međutim Čović je i tokom protekle četiri godine učestalo blokirao rad Predsjedništva. Znači, bio izabran ili ne, neće se desiti neka posebna promjena.

Nekoliko se alternativa nudi poput Željka Komšića kojeg hrvatski nacionalistički mediji, osjećajući valjda odakle dolazi najozbiljnija prijetnja, najviše napadaju.

Potrebno je, međutim, malo detaljnije sagledati šta je Komšićev cilj. Njegova najbitnija izjava pred početak kampanje je bila da ako se izglasa 'aprilski paket' ustavnih promjena on povlači svoju kandidaturu. Ukoliko se vratimo u 2006. i podsjetimo ko je tada podržao od SAD-a sponzorisani prijedlog ustavnih promjena vidjećemo da je to bio, pored ostalih, i HDZ.

Ukoliko su bili iskreni tada, Komšićev izbor im onda ne bi priječio kvalitetne promjene ustava kakve su i sami, uključujući Dragana Čovića, željeli još prije dvanaest godina.

Hadezeovci postavljaju pitanje Komšićeve legitimnosti. Izbori su opšti i ne bira svaka etnija unutar sopstvenih struktura već cijela zemlja izlazi na izbore. Po HDZ-ovom načelu legitimnosti stotinjak hiljada 'ostalih' bilo bi uskraćeno za pravo glasa što je jedna od osnovnih postavki demokratskih društava.

Izborni zakon, te ustavna pravila ne navode hrvatskog predstavnika već hrvatskog člana koji bi, u funkcionirajucoj demokratiji, trebao predstavljati ne samo Hrvate već i Srbe, Bošnjake, Rome, Jevreje."

(Vijesti.ba)