Međutim i takav Ustav dužni smo braniti jer je to preduslov opstojnosti države i preduslov nade da će Bosna i Hercegovina jednog dana biti normalana građanska država u kojoj etnička pripadnost neće biti ni privilegija niti prepreka bilo kojem građaninu BiH. Bilo kakva ravnodušnost u pogledu navedenih stvari može jedino značiti odustajanje od države i izdaju svih onih koji su položili živote za državu Bosnu i Hercegovinu, kazao je danas novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.

On je rekao da je obaveza svakog punoljetnog građanina u periodu agresije na BiH bila odbrana države, obaveza bez ikakve naknade za to.

"Snage koje su branile državu BiH, nisu branile samo državu BiH nego i međunarodni poredak, jer je Bosna i Hercegovina 22.maja 1992.godine primljena u Ujedinjene nacije. Iako Ujedinjene nacije nisu adekvatno branile međunarodni poredak, kojeg je BiH integralni dio, građani Bosne i Hercegovine su braneći državu ujedno branili i međunarodni poredak, od onih koji su to ugrožavali. Danas 23. godine nakon toga, u osvit 23. godišnjice potpisivanja Dejtona, iste one snage koje su se tada pobunile protiv države i međunarodnog poretka, kroz institucije Bosne i Hercegovine ponovo pokušavaju da suspendiraju Ustav, kroz djelovanje pojednih članova CIK-a. Obaveza nas građana BiH jeste da se na demokratski način tome suprostavimo", rekao je Komšić.

"Ne možemo očekivati od bilo koga drugog da stane u odbranu Ustava negoli od samih sebe. Bilo kakvo prepuštanje slučaju, prepuštanje apatiji i ravnodušnosti, imat će za posljedicu ne samo legalizaciju nego i promociju ratnih ciljeva genocida, etničkog čišćenja i Udruženog zločinačkog poduhvata", kazao je Komšić.

"Zbog nužno potrebnog mira, građani Bosne i Hercegovine su prije dvadeset i tri godine, uslijed činjenja genocida i entičkog čišćenja nad njima, morali pristati na ogromne ustupke kako bi sačuvali državno - pravni okvir Bosne i Hercegovine. Morali smo, uslijed zvjerstava koje su počinili oni koji su napadali državu i cjelokupni međunarodni poredak, da pristanemo na niz koncesija koje su dovele do nejednakopravnog položaja svih građana Bosne i Hercegovine. Godinama poslije, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu svojim presuda izričito je ukazao na pogubnost tih koncesija nalažući domaćim vlastima da otklone diskriminaciju i nejednakopravan status svih građana Bosne i Hercegovine. Domaće vlasti ne samo da nisu otklonile postojeću diskriminaciju nego dobar dio tih vlasti postojeću diskriminaciju nastoji produbiti upravo putem institucija Bosne i Hercegovine", naglasio je Komšić.