BRITANSKI AMBASADOR U BiH POSLAO JASNU PORUKU: "Ne možemo priuštiti blokade u formiranju institucija"

"Ne možemo priuštiti blokade ili zadrške u formiranju institucija, posebno kada postoje uspostavljeni pravni i pravosudni načini da se nešto uradi po pitanju tih zabrinutosti. Pitanja se moraju rješavati putem odgovarajućih kanala, uključujući i konstruktivan i odgovoran dijalog", poručio je ambasador Velike Britanije u BiH Matthew Field

  • Mini market

  • 10. Nov. 2018  10. Nov. 2018

  • 1

Razgovarala: Nevena Ćosić


Nakon provedenih opštih izbora, mnoštvo političkih subjekata izrazilo je nezadovoljstvo izbornim procesom, atmosferom u kojoj se odvijala predizborna kampanja i sumnju da rezultati izbora nisu u skladu sa voljom birača. Neki su tražili poništenje rezultata i raspisivanje novih izbora. Bili ste posmatrač. Kakav utisak ste stekli o izbornom procesu? Šta su Vaši zaključci?

Izbori su od ključne važnosti u svakoj zemlji, te građani moraju vjerovati u proces i rezultate koji proizilaze iz njega.  Zbog toga je Ujedinjeno Kraljevstvo dalo dodatnu podršku ove godine, uključujući i prozirne glasačke kutije kako bi se smanjila mogućnost prevara. Podržali smo i rad koalicije „Pod lupom“, te osigurali međunarodne posmatrače u sklopu misije ODIHR-a.

Ja sam lično posmatrao izbore u različitim dijelovima zemlje i bilo mi je drago vidjeti da je veliki broj građana učestvovao na izborima, bilo kao glasači, članovi odbora ili posmatrači. U isto vrijeme, primjetio sam i neke probleme tokom izbornog dana, tokom glasanja i brojanja, uz dosta zbunjenosti i nesigurnosti po pitanju ispravnih procedura. Velikim dijelom ovo je rezultat veoma komplikovanog sistema.

ODIHR daje svoje preporuke za poboljšanje izbora, ali te se preporuke često ne implementiraju. Odgovornost je svih vlasti, uključujući i parlamente, da poduzmu brze i odlučne radnje kako bi se neka od ovih pitanja riješila na početku njihovog mandata, i osiguralo da se problemi ne jave i sljedeći put.

Predstavnici međunarodne zajednice, među kojima ste i Vi lično bili, održali su netom nakon izbora sastanak sa članovima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, koja treba da usvoji podzakonski akt na osnovu kojeg će se vršiti popunjavanje federalnog Doma naroda. Da li ste im u razgovorima dali određene smjernice u vezi sa ovim pitanjem?

Pridružio sam se drugim međunarodnim partnerima u posjeti CIK-u jer je to ključna bh. institucija, koja obavlja zahtjevan posao u izuzetno složenom političkom okruženju. Željeli smo da od njih čujemo kako će riješti veliki broj pritužbi i žalbi, uključujući i zahtjeve za ponovnim brojanjem u određenim slučajevima.

Također sam bio u kontaktu sa misijom ODIHR-a pod vodstvom ambasadora Tejlera i ohrabrivao one koji imaju dokaze o nepravilnostima da ih dostave ovim tijelima. Iako međunarodna zajednica ima snažan interes za održavanje slobodnih i pravičnih izbora u BiH, još je važnije da građani imaju vjeru u proces i rezultate.

Nakon ovog sastanka, iz CIK-a je saopšteno da su ambasadori dali podršku članovima ove institucije u njihovom radu. Šta konkretno znači ta podrška?

Podržavamo CIK kao važnu instituciju koja obavlja posao od izuzetne važnosti, a koji se mora obavljati u skladu sa njihovim odgovornostima. U isto vrijeme, oni zavise od efikasnog i pravovremenog djelovanja drugih u BiH, uključujući i opštinske vlasti, sudove i političare, koji moraju uraditi svoj dio posla kako bi osigurali da se izbori mogu ispravno provesti.

Čvrst i jasan pravni okvir je prije svega odgovornost donosioca zakona. Nesigurnost i konfuzija u sklopu izbornog procesa nije ni u čijem interesu, i mora se otkloniti prije narednih izbora.

Glavna dilema u CIK-u BiH prilikom usvajanja pomenutog podzakonskog akta je da li će se kao osnov za provođenje izbornih rezultata koristiti popis iz 1991. ili iz 2013. godine. Većina članova CIK-a BiH zagovara popis iz 2013. godine, iako je to u suprotnosti sa Ustavom FBiH, koji nalaže popis iz 1991. Pozivaju se na Izborni zakon BiH, koji govori o posljednjem popisu. Kako vidite rješenje ovog konflikta pravnih normi?

Jasno je da postoje problemi zbog nekonzistentnosti različitih zakona, regulativa i ustavnih okvira. Ja neću komentirati pravne i pravosudne procese koji su u toku. Ali, ohrabrio bih sve one na kojima leži ta odgovornost da djeluju profesionalno i zakonito, bez uticaja stranačkih politika i vanjskih pritisaka.

Nakon što se obrade rezultati, i vlade brzo formiraju kako bi se vratili na put implementacija reformi, smatram da su potrebni ozbiljni i odgovorni napori da se ovakvi problem spriječe u budućnosti.

Predstavnici međunarodne zajednice konstantno apeluju na što hitnije formiranje vlasti na svim nivoima u BiH. No, svjedoci smo da određene političke partije, u prvom redu HDZ BiH, to pitanje uslovljavaju izmjenom Izbornog zakona BiH. Je li to, prema Vašem mišljenju, dopustivo i kako generalno tumačite mogućnost blokade?

Izborna kampanja je odvratila fokus sa građana, njihovih potreba i briga. Svaki dan sve više talentovanih i kvalifikovanih mladih ljudi napušta zemlju jer su frustrirani nedostatkom napretka.

Ne možemo priuštiti blokade ili zadrške u formiranju institucija, posebno kada postoje uspostavljeni pravni i pravosudni načini da se nešto uradi po pitanju tih zabrinutosti. Pitanja se moraju rješavati putem odgovarajućih kanala, uključujući i konstruktivan i odgovoran dijalog.

Dragan Čović, kao aktuelni i Željko Komšić, kao novoizabrani član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na ovu funkciju birani su na osnovu istog Izbornog zakona BiH. Kako vidite činjenicu da se Komšiću, ipak, osporava legitimitet?

Izbor g. Komšića je bio zakonit u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ali, jasno je da postoji određeni broj značajnih problema sa važećim izbornim sistemom, koji bi nove administracije trebale rješavati prioritetno. To uključuje neodržavanje općinskih izbora u Mostaru od 2008. godine, nesprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava kao što su Sejdić-Finci, te neprovođenje ODIHR-ovih preporuka za unapređenje izbornog procesa.

Takve promjene trebaju napraviti izabrani predstavnici, tako što će djelovati brzo i odgovorno, putem konstruktivnog dijaloga. Zbog toga je jako bitan nastavak rada Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakona u BiH.

Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorad Dodik tokom izborne kampanje optužio je Veliku Britaniju za miješanje u izborni proces u BiH, počev od navodnog dolaska britanskih obavještajaca sa ciljem destabilizacije, te da Vaša država pruža podršku njegovom protivkandidatu Mladenu Ivaniću. Nakon što ste preuzeli ambasadorsku dužnost, sastali ste se sa Dodikom. Jeste li sa njim razgovarali o pomenutim temama, da li ste tražili pojašnjenja i argumentaciju za iznesene tvrdnje?

Izbornu kampanju obilježile su podjele, nacionalistička retorika i pretjerivanja. Ujedinjeno Kraljevstvo u potpunosti odbacuje sve tvrdnje o negativnom ili nepriličnom miješanju u izborni proces, a one koji iznose takve ozbiljne tvrdnje potakli smo da podnesu prijavu odgovarajućim tijelima. Dokazi o takvom djelovanju nisu podneseni, jer je uloga Ujedinjenog Kraljevstva uvijek bila potpuno pozitivna i u svrhu pružanja podrške.

Naš doprinos međunarodnim snagama EUFOR-a je bio uobičajen i odgovarajući, na zahtjev austrijskog generala koji komanduje tom misijom.  A njihov mandat je jasno definisan od strane Vijeća sigurnosti UN-a.

Kada su u pitanju odnosi Ujedinjenog Kraljevstva i entiteta, moj prethodnik je radio na značajnom povećanju naše saradnje i podrške vlastima i Republike Srpske i Federacije BiH. Sa vlastima Republike Srpske ta saradnja pokriva širok spektar aktivnosti, od podrške radu policije do rada na razvoju energetske strategije.

Ujedinjeno Kraljevstvo želi da vidi sigurnu i prosperitetnu RS, kao dio uspješne, sigurne i prosperitetne BiH.  Svi dijelovi ove zemlje će biti uspješni ako rade zajedno. Očekujem da će se pozitivne veze dalje unaprijediti na osnovu uzajamnog poštovanja, te da su bilo kakvi neprijateljski i neosnovani napadi ostali iza nas, zajedno sa predizbornom kampanjom.

Prvi ste ambasador Velike Britanije u BiH nakon Brexit-a. Hoće li se Vaš politički kurs mijenjati u odnosu na Vašeg prethodnika, ambasadora Fergusona, spram BiH, posebno kada je riječ o članstvu ove zemlje u EU?

Brexit će se desiti u martu iduće godine, ali to neće promijeniti osnovu snažne podrške Ujedinjenog Kraljevstva Bosni i Hercegovini. Kako je Brexit bio demokratska odluka, tako su i  građani ove zemlje odabrali put ka EU kao najbolji način da se promijeni i poboljša zemlja i njihove mogućnosti.

Ujedinjeno Kraljevstvo poštuje i podržava taj izbor. Uz veliko povećanje podrške koja je udvostručena na oko 20 milona funti godišnje, bićemo u prilici da pružimo praktičnu i relevantnu podršku u postizanju tih ciljeva.

Prema Vašem mišljenju, šta će biti najveći izazovi vlasti u BiH u naredne četiri godine?

To je zaista dobro pitanje, i mislim da je to pitanje trebalo biti u središtu predizbornih kampanja. I na to pitanje moraju nove vlade odgovoriti što prije je moguće, posebno kada se tako veliki broj ljudi osjeća beznadežno po pitanju poboljšanja ove zemlje u tom vremenskom periodu.

Ono što ja stalno čujem od građana je potreba da se otvore nova, bolja radna mjesta, da se olakša pokretanje i rad kompanija, da se ojača borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, da se poboljša kvalitet javnih usluga, posebno zdravstva i obrazovanja, te da se smanji uticaj stranačkih politika na rad i svakodnevni život.

BiH ima sjajne i sposobne ljude, što možemo vidjeti po njihovom uspjehu u drugim zemljama gdje dobiju priliku za uspjeh. Zajedno moramo osigurati da oni i njihova djeca imaju takve prilike i kod kuće, u svojoj zemlji.

(Vijesti.ba)  

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...