OTKRIVENE TAJNE EUROPE: Ovako izgleda mjesto na kojem žive vanzemaljci

Formacije ledenih šiljaka nalaze se na zemljinoj površini, ali i na površini Europe

  • Šareni svijet

  • 13. Nov. 2018  

  • 1

Gledajući iz daljine svjetovi našeg solarnog sistema poput su mramornih, sjajnih sfera koje se nalaze u mračnim dubinama svemira. Ovom opisu možda najbolje odgovara Europa, Jupiterov mjesec. Prekrivena ledenim slojem poput poklopca iznad slanog oceana koji se, kako pretpostavljaju znanstvenici, nalazi ispod površine i možda čak prepunog raznog mikrobiološkog života.

Ova ledena struktura djelomično je napuknuta i ostavlja dojam da je prošarana nekim posebnim ornamentima. No s obzirom da joj nedostaje kratera, stijena i planina, ipak će biti jedna od najglađih površina u sustavu. Vrijeme je najvjerojatnije zaslužno za zaglađivanje ovih struktura, a možda i djelovanje ledene kore i pomicanja uslijed vlastite težine. 

Kada se približimo toj površini koja nalikuje mramornoj, moći ćemo vidjeti oko 15 metara visoke, oštre ledene strukture koje streme prema nebu. Znanstvenici kažu kako dijelovi Europe mogu biti prekriveni ovim formacijama, poznatima kao penitentes, snježnim formacijama koje se nalaze na velikim nadmorskim visinama, posebno na ledenjacima i u suhim regijama kao što je čileanska pustinja. Stručnjaci tako vjeruju kako su se oni mogli pojaviti na Europi isto kao što su i na Zemlji, kroz pripadni proces nazvan sublimacija, piše The Atlantic.

Tako ako npr. ostavimo suhi led, komadiće njega u zraku, pri sobnoj temperaturi oni će s vremenom ispariti i nestati. No neće se rastopiti. Taj prijelaz drastično mijenja površinu. Dok led isparava, površina ostaje prazna, otvaraju se džepovi u površini. Na kraju se ti džepovi produbljuju i oko sebe stvaraju niz tih oštrih, prijetećih šiljaka. 

Znanstvenik sa Sveučilišta u Cardiffu Daniel Hobley i njegovi kolege u svom istraživanju koristili su se podacima koje je prikupila NAS-ina svemirska letjelica Galileo, koja je Jupiter i njegove mjesec istraživala od 1995. do 2003. godine. Tako su otkrili kako je u nekim dijelovima Europe, sublimaciju prevladao drugi fenomen, kao što je bombardiranje sićušnih meteora i čestica iz svemira koje su zagladile površinu.  No u blizini ekvatora ti su uvjeti išli u korist sublimacije, koja čini upravo suprotno.

Kako bi se razvijali penitentesima je potreban suh zrak, jako niska temperatura i učestalo izlaganje suncu, što je omogućeno na tri regije na Europi. Upravo tamo, kako zaključuju znanstvenici, ti veliki i oštri šiljci mogli su se održati.  Ovdje je naravno riječ samo o predviđanjima, koja bez obzira što su samo kalkulacije, nude jako bogat opis površine Europe. I tako postaje najbolji kandidat za postojanje izvanzemaljskog života. No čak ni najsnažniji svemirski teleskopi poput Hubblea, nisu dovoljno moćni kako bi otkrili detalje te površine. 

Galilejeva misija dovela je do niza zanimljivih fotografija ledenih šiljaka koji oduševljavaju no samo iz velike udaljenosti. 

"Nadam se kako će se nešto dodati našoj mogućnosti zamišljanja toga kako je hodati po toj površini ili bolje rečeno pentrati se po njoj, s obzirom na sve te šiljke. Dio pretrage na Googleu otkriva neke jako cool vizualizacije površine, no to sve dolazi od ljudi koji pretpostavljaju kako ta površina izgleda poput one na Antarktici i Greenlandu. Mi pokazujemo kako o tome možemo misliti na pravi znanstveni način, a možda vidimo i nešto puno egzotičnije i više cool od ovoga što imamo danas", rekao je Hobley. 

Cynthia Phillips koja se bavi planetarnom geologijom u NASA-i nevoljko će puno očekivanja staviti na teret tih predviđanja. Kaže kako je misija ponudila niz podataka rata sublimacije ali više na globalnoj razini nego na regionalnoj.  

"Malo je preambiciozno ekstrapolirati toliko. To su jedine informacije koje imamo zasada pa se čini razumno predvidjeti i reći ovo je moguće", naglašava. 

Takva predviđanja su važna za one koji poput NASA-e planiraju novi put u ova područja. NASA tako planira poslati letjelicu prema Europi 2020. godine koja će putovati oko mjeseca nekoliko puta i istražiti niz značajki. Od ledene površine do postojanja oceana ispod površine. Misija pod nazivom Clipper bit će opremljena sa tehnologijom koja će imati mogućnosti da primijeti te ledene površine, te šiljke, ako oni i stvarno postoje. 

Hobley i njegovi kolege smatraju kako ovakva površina predstavlja opasnost za letjelice. NASA je predložila misiju slijetanja no još uvijek se analizira kako.  Ako penitentes i stvarno postoje oko ekvatora, moglo bi ih se lako izbjeći slijetanjem na neki drugi dio. A možda i nisu opasni koliko izgledaju. Iako led na Europi može biti čvrst poput stijena na Zemlji, oštri penitentes mogu biti krhki poput kula u pijesku. Poput biljaka koje ne mogu bez sunca tako su i ovi šiljci uvijek usmjereni prema Suncu, a kada su udaljeni od ekvatora, lagano se naginju postrance. 

"Teško je biti siguran što bi ovo moglo učiniti njihovoj snazi, no nesumnjivo je da će se šiljci lakše slomiti i puknuti. Što su veći to je veća i mogućnost da će se slomiti i srušiti", rekao je Hobley. 

I dok ta letjelica ne stigne na Europu Hobleyeva predviđanja nude i zanimljivu sliku drugim znanstvenicima koji prate mjesece. 

"Mnogi od nas, uključujući i mene, koji rade na drugim aspektima povezanima s Europom, najvjerojatnije nisu dovoljno cijenili razinu kompleksnosti i različitosti površina koje možda ima", rekao je Xianzhe Jia, sa Sveučilišta Michigan. On je nedavno podatke prikupljene sa Galileom iskoristio za svoje istraživanje u kojem je krenuo u potragu za dokazima oblaka para koji izlaze iz površine. 

"Uz kamere sa visokom rezolucijom i ostale instrumente različitih valnih duljina, vrlo je moguće da ćemo otkriti niz novih značajki za koje ne bismo pomislili da mogu postojati na Europi", naglašava. S njim se slaže i Phillips.

"Osobno mislim kako će otkrića sa površine Europe biti prava revolucija. Mislim da će biti i izgledati potpuno drugačije od onoga na što smo prije sletjeli", naglasio je.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...