NOVA PLJUSKA ZA VUČIĆA OD EVROPSKE KOMISIJE: "Srbija nije napredovala"

Evropska komisija je predala zemljama članicama izvještaj o napretku Srbije u poglavljima 23 i 24 u procesu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

  • Regija

  • 15. Nov. 2018  

  • 0

Radi se u internom dokumentu koji služi za razmjenu mišljenja među članicama EU.

Radio Slobodna Evropa (RSE) je imala ekskluzivan uvid u ovaj dokument u kojem se zaključuje da nedostaju opipljivi rezultati u ključnim oblastima, poput reforme u pravosuđu, borbi protiv korupcije, ratnim zločinima i slobodi medija. Izvještaj nalazi da je zemlja ostvarila određeni napredak u nekim poljima poput institucionalnih reformi, pravima nacionalnih manjina, pranju novca i pitanju azila.

Napredak u poglavljima 23 i 24, kao i konstruktivan pristup u normalizaciji odnosa sa Kosovom, su od ključne važnosti da bi zemlje članice EU odobrile otvaranje novih poglavlja u pristupnom procesu između Beograda i Brisela. Srbija očekuje da u decembru otvori nova poglavlja u predpristupnim pregovorima.

RSE objavljuje glavne odlomke iz dokumenta koji je trenutno predmet rasprave na nivou članica EU i imaće odlučujuću ulogu u odluci o otvaranju novih poglavlja.

Korupcija

U dokumentu se zaključuje da “nema vidljivih rezultata” u oblasti borbe protiv korupcije. Stoga se u izvještaju naglašava da bi se postigli opipljivi reuzltati u ovoj oblasti, neophodno je da se ojača civilno društvo i poboljša koordinacija i kontrola “propraćena čvrstom političkom voljom na svim nivoima”.

Eksperti Evropske komisije zaključuju da Srbija “ozbiljno kasni” u obezbjeđivanju efikasne kontrole antikorupcijske politike i poboljšanju koordinacije između svih relevantnih institucija koje se time bave.

Prema ovom izveštaju, zemlja nije pokazala rezultate niti u suzbijanju korupcije. Takođe se tvrdi da nedostaje napredak kako u pogledu usvajanja ključnih zakona i zakonodavstva, tako i u praktičnoj implementaciji antikorupcijskih reformi.

Pravosuđe

“Komentarisanje tekućih istraga, optužnica ili sudskih postupaka može predstavljati oblik neupotrebljivog političkog pritiska ili uticaja na tužilaštvo i sudstvo”, ističu eksperti Evropske komisije. S tim u vezi se spominje da je Visoki sudski savjet u više navrata javno reagovao na brojne izjava koje se tiču postojećih sudskih postupaka.

Nalazi eskperata Evropske komisije takođe pokazuju da Srbija nije napredovala u stvaranju Sistema za elektronsko dokumentiranje sudskih slučajeva, koji je prema ovdašnjim ekspertima, neophodan za efikasan i profesionalan pravosudni system.

Srbija je u ovoj godini pokazala napredak u rješavanju sudskih procesa i dokazala da je u posljednjih godinu dana došlo do pozitivnog rasta od 10 odsto u rješavanju sudskih procesa.

Ratni zločini

Ovaj izvještaj zaključuje da je “vrlo spora” implementacija Nacionalne strategije za istrage i procesuiranje ratnih zločina od 2016. godine. Osvrćući se na strategiju Tužilaštva, u dokumentu se podvlači da nisu uključeni svi principi koji proizilaze iz poglavlja 23, naročito oni koji se tiču određivanja prioriteta slučajeva.

“Srbiji i dalje nedostaje politika proporcionalnosti kazni za slučajeve ratnih zločina”, zaključuje se u izvještaju i podvlači da ima “ozbiljnog odlaganja” u ovom kontekstu, u usvajanju zaključaka sa ekspertskog okruglog stola koji je održan 2015. godine.

Za Srbiju se takođe kaže da joj nedostaje sveobuhvatan sistem zaštite žrtava i svedoka.

Ustavne izmjene

Usvajanjem poglavlja 23 u pristupnim pregovorima, Srbija se obavezala da preispita svoj Ustav u svjetlu evropskih standarda o nezavisnosti i odgovornosti sudstva. U dokumentu se ističe da je trebalo da ovaj proces započne tokom druge polovine 2016. Godine, a da se okonča do kraja 2017. godine.

Međutim, u izvještaju se naglašava da je proces otpočeo tek sredinom 2017. godine sa brojnim okruglim stolovima ali da ni u jednom slučaju nije predstavljen tekst koji sponzoriše Vlada.

Sloboda izražavanja i medija

“Što se tiče slobode izražavanja i medija, opšte okruženje i dalje nije pogodno na ostvarivanje ovih prava”, stoji u dokumentu. U papiru se podvlači da su zabrinjavajući slučajevi prijetnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima te da su presude oko ovih pitanja “i dalje rijetke”.

U tekstu se ističe neophodnost jačanja Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).

Migracije

U izvještaju se ističe da je, kao tranzitna zemlja, Srbija nastavila da značajno doprinosi upravljanju mješovitih migracionih tokova u EU, “igrajući aktivnu i konstruktivnu ulogu i sarađivajući efiskano sa susjednim zemljama i članicama EU”.

Srbija dobija pohvale o stepenu saradnje na readmisiji sa državama EU, koja se u dokumentu ocjenjuje kao “veoma zadovoljavajuća”. Stopa povratka držvljana Srbije je 100 odsto. Izveštaj takođe podvlači da su Hrvatska i Mađarska posebno pohvalile dobru saradnju sa Srbijom.

Takođe u dokumentu piše da postoji dobra bilateralna i regionalna saradnja u upravljanju granica između Srbije i njenih suseda.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...