"Svoje stavove o određenom ustavno-pravnom pitanju Sud isključivo daje u svojim odlukama koje su konačne i obavezujuće i koje se kao takve ne komentarišu, već se izvršavaju čime se pokazuje nivo ustavno-pravne kulture jedne zemlje i vladavine prava u jednoj demokratskoj državi kao što je Bosna i Hercegovina", navedeno je u pisanom odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je u martu prošle godine osporio Zakon o Danu Republike Srpske, odnosno 9. januar kao dan entiteta Republika Srpska.

Pri tome je u odgovoru napomenuto "da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine vrhovni tumač Ustava Bosne i Hercegovine, te da je svaki pravni subjekt dužan poštovati odluke Ustavnog suda i njegove stavove iznijete u tim odlukama budući da svako suprotno ponašanje predstavlja kršenje Ustava Bosne i Hercegovine, vladavine prava i podriva autoritet Ustavnog suda BiH".

I član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je dan pred obilježavanje Dana Republike Srpske da je "proslava 9. januara neustavan čin i krivično djelo".

"To je datum od kada počinje genocid i masovna stradanja u BiH. Svi se moraju suočiti sa ovim činjenicama. Pozivam institucije da rade svoj posao", kazao je Džaferović na Međunarodnoj naučnoj konferenciji o temi "Pravne i političke posljedice Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine 9. januara 1992. godine", koja se u srijedu i četvrtak održava u Sarajevu.

Zahtjev visokom predstavniku

Dok u Banjaluci traju pripreme za proslavu u četvrtak, 9. januara, potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić zatražio je, kaže u izjavi za RSE, od visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentina Incka i nadležnih institucija da sankcionišu kršenje odluka Ustavnog suda BiH.

"Visoki predstavnik ima mandat da spriječi kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Evidentno je da vlast u ovom bosanskohercegovačkom entitetu krši odluku Ustavnog suda BiH koji je jasno kazao da 9. januar ne može biti dan entiteta. Kršeći odluku Ustavnog suda BiH oni krše Dejtonski sporazum, jer po istom odluke Ustavnog suda su obavezujuće. Imajući u vidu da vlast u ovom entitetu krši Dejtonski sporazum, visoki predstavnik dužan je da reagira i na ovu situaciju riješi”, objasnio je za RSE Salkić.

I član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, pozvao se na Dejtonski sporazum, ali navodeći da će aktivnosti u budućem vremenu ići ka tome da se "ojačaju i vrate ustavne pozicije" Republike Srpske, "upravo onako kako je to napisano u Dejtonskom mirovnom sporazumu".

On je na polaganju vijenaca na Spomenik poginulim borcima Vojske Republike Srpske u Banjaluci u srijedu, a povodom obilježavanja 9. januara, pozvao na dostojanstvenu proslavu Dana Republike Srpske.

˝Moramo svaki dan da vodimo računa o toj činjenici da mnogi u okruženju ne žele da nas vide. U svakom slučaju mi postojimo zbog nas, a ne da bi iritirali druge. Druge pozivamo na mir i saradnju i to treba da obilježi vrijeme koje dolazi˝, poručio je Dodik u Banjaluci.

A na pitanje da li znaju šta je 9. januar i šta misle o proslavi ovog datuma, Banjalučani Vaso Galić, Bojan Mirić i Draško Kasalović u anketi Radija Slobodna Evropa kažu:

Neprimjenjiva krivična odgovornost

Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava iz Mostara za RSE kaže da je nesprovođenje odluka Ustavnog suda BiH krivično djelo.

˝Član 239. Krivičnog Zakona Bosne i Hercegovine propisuje da odbijanje da se izvrši odluka Ustavnog suda predstavlja krivično djelo i zaprijećena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Međutim, taj član Zakona do sada nije primijenjen ni u jednom slučaju, jer je po mom mišljenju taj član defacto neprimjenjiv. Recimo u ovom slučaju, zakone donosi Narodna Skupština Republike Srpske koju čine 83 poslanika i ona treba da sprovodi odluke Ustavnog suda i faktički je ona počinila krivično djelo. Kako će te onda krivično goniti poslanike koji recimo nisu glasali za ovaj Zakon ili su glasali protiv˝, pojašnjava Pobrić.

Proslavu 9. januara kao Dana Republike Srpske uprkos zabrani Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine osudila je i Vlada Kanade, jedne od država članica Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini.

"Svjesni smo diskriminirajuće odluke bh. entiteta Republike Srpske u vezi 9. januara uprkos odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je presudio proslavu 9. januara kao dana entiteta neustavnom. U komunikeu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, Kanada i druge članice su još jednom čvrsto ponovile da su odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine konačne i obavezujuće i zatražile od svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini obavezno provođenje odluke Ustavnog suda", saopšteno je iz kanadske Vlade.

Na ulicama Banjaluke istovremeno u srijedu su prisutne značajne policijske snage koje će u četvrtak obezbjeđivati proslavu 9. januara. Pripremaju se barikade koje će biti postavljene u glavnim i sporednim ulicama oko Trga Krajine, a vrše se i posljednje probe za postrojavanje policijskih snaga i svečani defile koji će biti upriličen 9. januar u 12 časova, od Narodnog pozorišta Republike Srpske do Trga Krajine.

U saopštenju MUP-a Republike Srpske na građane koji će prisustvovati proslavi se apeluje da ˝sa sobom ne nose pirotehnička sredstva i druge opasne predmete, ruksake i torbe, te da obavezno uz sebe imaju neki identifikacioni dokument˝. Predstavnicima medijskih kuća, drugih subjekata i građanima zabranjena je upotreba dronova.

Razlozi obilježavanja, referendum i Zakon

U Republici Srpskoj se 9. januar obilježava kao Dan RS-a, jer je na taj datum 1992. godine u Sarajevu, tadašnja Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine. Bošnjaci i Hrvati na 9. januar gledaju kao na početak rata u BiH, te početak etničkog čišćenja i zločina nad nesrpskim stanovništvom.

Ustavni sud BiH je 2016. godine, po apelaciji tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, donio odluku prema kojoj je obilježavanje 9. januara kao dana manjeg bh. entiteta neustavno.

Odlukom je naloženo i brisanje spornih odredbi Zakona o praznicima RS-a, pa su vlasti RS u oktobru 2016. usvojile Zakon o Danu RS-a kako bi, kako je tada rečeno, implementirale odluku Ustavnog suda BiH. U Zakonu je, međutim potvrđen 9. januar kao Dan RS, ali se "obilježava i praznuje kao sekularni praznik i nema obavezujući karakter".

Ko osnov za donošenje zakona vlastima je poslužio referendum u septembru 2016, na kojem je više od 99 odsto izašlih glasača, građana Republike Srpske, na pitanje - "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?" odgovorilo sa "Da".

U međuvremenu, još prije referenduma, Ustavni sud BiH odbio je zahtjev Narodne skupštine RS-a da se preispita njegova odluka o proglašenju neustavnim 9. januara kao Dana RS-a i donio privremenu mjeru kojom je zabranio provođenje referenduma. Ustavni sud BiH, poništio je i rezultate referenduma o Danu RS-a, piše RSE.