Najvažniji organ za ravnotežu jest uho, odnosno tri polukružna kanala koja zamjećuju kružno kretanje te dvije komorice (utrikul i sakul) koje reagiraju na pravocrtno gibanje.

Održavanje tjelesne ravnoteže omogućuju i osjet vida jer određuje položaj tijela u prostoru i promjene toga položaja, receptori za dodir u koži koji zamjećuju položaj tijela s obzirom na podlogu te mišićni i zglobni receptori koji reagiraju na pokrete pojedinih dijelova tijela. Središnji živčani sustav sve to vrijeme usklađuje tjelesne aktivnosti kojima se održava ravnoteža.

Ima li naš organizam dobru ravnotežu, bit ćemo manje skloni nesrećama, a to pokazuje i istraživanje sa Sveučilišta Michigan provedeno 2013. godine.

Naime, u istraživanje su bile uključene osobe za koje se smatralo da imaju dobru ravnotežu, a čiji je zadatak bio hodati ravnom linijom uz prepreke na putu. Pokazalo se da je kod ljudi s inicijalno dobrom ravnotežom odmah, prilikom nailaženja na prepreku koja bi mogla uzrokovati pad, bio aktiviran korteks mozga te je tijelo odmah registriralo da više nije u uspravnom položaju.

Također su se odmah aktivirali neuroni koji prate navigaciju, orijentaciju i planiranje pokreta, čime je poslana poruka mišićima da reagiraju i uhvate se za nešto kako ne bi pali. Za takvu reakciju naše tijelo ima između 250 i 400 milisekundi.

Za one s dobrom ravnotežom to je dovoljno vremena da reagiraju i spriječe ozljede, no za one kod kojih to nije slučaj pad može završiti prijelomima, pa i fatalnim ishodom.

Iako između 50 i 75 posto naše sposobnosti za održavanje ravnoteže tijela ovisi o genetici, ostali postotak možemo sami regulirati, i to neovisno o godinama. To se može učiniti na brojne načine koji nam neće oduzeti vrijeme, a mogu značajno poboljšati našu kvalitetu života.

Primjerice, to se može učiniti u ovim situacijama.

1. Tijekom vožnje u javnom prijevozu

Kada nemate drugog izbora nego stajati u tramvaju, vlaku ili autobusu, iskoristite to kako biste poradili na svojoj ravnoteži. Stanite s lagano raširenim nogama, kao da surfate a da se pritom ne držite za sjedalo ili držače. Tako aktivirate mišiće nogu i stražnjice te im pomažete u sprječavanju pada. Dakako, ako imate zdravstvenih problema, zaobiđite tu vježbu u prepunom vozilu.

2. Tijekom uživanja u obroku

Raditi na ravnoteži tijela može se čak i tijekom uživanja u obroku, a kako je to nešto što svi moramo raditi u danu, ne gubimo ni sekundu vremena. Preporučuje se da dok jedete sjednete sa svojom stolicom što je moguće bliže stolu. To će vas nagnati da sjedite potpuno ravno i aktivirate trbušne mišiće, koji time postaju snažniji.

3. Tijekom gledanja televizije ili rada na računalu

Umjesto da se zavalite u omiljenu fotelju ili stolicu dok gledate čitavu sezonu omiljene serije, pokušajte barem pola sata od toga sjediti na lopti za pilates. Idući put tih pola sata povećajte na 35 minuta te tako svaki put dodajte po još nekoliko minuta.

4. Kada vam ispadne neki predmet

Kada vam ispadne neki manji predmet zbog kojeg se morate sagnuti da biste ga pokupili, nemojte to činiti u čučnju ili savijanjem cijele kralježnice. Umjesto toga, pokušajte predmet pokupiti tako da jednom nogom stojite čvrsto na zemlji, dok je druga barem lagano podignuta u zrak, gotovo kao da ste na početnim satima baleta.

5. Tijekom pranja zubi

Preporučuje se da se zubi četkaju barem dva puta dnevno po tri minute, što nam daje ukupno šest minuta za vježbanje ravnoteže našeg tijela. Dr. Metzl Switch upravo tu aktivnost vidi kao idealnu za rad na našoj ravnoteži, a to ćete postići tako da naizmjence tijekom te tri minute stojite na jednoj pa na drugoj nozi.

(Zadovoljna.hr)