Na današnji dan 1867. godine sklopljen je dogovor u Bukureštu u sklopu kojeg je osnovan novi savez na Balkanu.

Balkanski savez 1866–68., sačinjava više protuosmanskih ugovora između Srbije i susjednih država. Premda je ideja o takvom savezu nastala još 1844., prvi ugovor sklopljen je nakon austro‑pruskog rata 1866., kada su se Srbija i Crna Gora obvezale da će zajednički raditi na oslobođenju i ujedinjenju srpskog naroda. S Grčkom je politički ugovor potpisan u novembru 1867., a vojni u proljeće 1868.

S Rumunjskom je u proljeće 1867. sklopljen ugovor o prijateljstvu koji je Srbiji omogućavao slobodan prijevoz oružja i streljiva. S bugarskom emigracijom u Srbiji, Rumunjskoj i Rusiji postojale su već dugo uske političke i kulturne veze. Srbijanska vlada sklopila je s Bugarskim revolucionarnim komitetom u Bukureštu na današnji dan 1867. godine sporazum o stvaranju zajedničke države koja bi se zvala Bugaro‑Srbija ili Srbo‑Bugarska, a za vladara bio je predviđen knez Mihailo Obrenović.

KNEZ MILAN OBRENOVIĆ

U dopunskom sporazumu od 5. IV. 1867. preciznije su utvrđeni odnosi obaju naroda u novoj državi »Jugoslavenskog carstva« i njezino buduće uređenje. Stvaranje užih veza s Albancima bilo je onemogućeno anarhijom u njihovu plemenskom društvu, a s Hrvatima su održavane veze preko J. J. Strossmayera. Poslije ubistva Mihaila Obrenovića 29. maja 1868. godine, njegovi nasljednici nisu mogli nastaviti aktivnu politiku na  Balkanu i savez se potpuno raspao.

Knez Mihailo Obrenović 1868. godine pao je kao žrtva atentata.

Ubijen je u beogradskome parku Košutnjak. Atentatori su bili braća Radovanovići te Lazar Marić i Stanoje Rogić.

Po knezu Mihailu, nesuđenom vladaru države Srbo-Bugarske, nazvana je jedna od najpoznatijih ulica u centru Beograda.

(SB)