Nekolicina novinara imala je priliku porazgovarati sa švedskom zastupnicom Bjoerk i od nje tražiti dodatna pojašnjenja za optužbe koje je iznijela tokom plenarne sjednice Europskog parlamenta.

Možete li ukratko ponoviti optužbe koje ste iznijeli protiv hrvatske granične policije? Što ste vidjeli tijekom svog boravka u Bosni i Hercegovini?

Došla sam na poziv nevladinih organizacija poput Amnesty Internationala, Human Rights Watcha i lokalnih udruga u regiji koje su prijavile brutalno kršenje prava EU na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Odlučila sam otići sa svojom delegacijom na lice mjesta kako bih se sama uvjerila o čemu se radi. U ime Europskog parlamenta otišli smo u Sloveniju, Hrvatsku i na sjever Bosne i Hercegovine. Točnije, nedaleko od Bihaća. Svojim sam očima vidjela da su izvješća tih nevladinih organizacija bila u pravu. Posjetila sam i druge države, poput Grčke, Italije, Španjolske i imala sam prilike na svim tim lokacijama pričati s tražiteljima azila. No, nigdje do sada nisam čula toliko traumatičnih priča o brutalnom tretmanu granične policije. U Bosni i Hercegovini, nedaleko od Bihaća i centra Miral, razgovarala sam s grupom od 20 izbjeglica koji su dolazili iz Afganistana, Pakistana i Alžira. Njih je hrvatska granična policija bila upravo prisilno vratila s granice. Bili su isprebijani, a oduzeli su im i dokumente koje su imali sa sobom. Situacija u kojoj premijer Plenković u Europskom parlamentu govori da to ne postoji, za mene je naprosto frustrirajuća, zato što sam svjesna činjenice da je on vrlo dobro upoznat sa situacijom koja vlada na granici.

Jedan od glavnih argumenata hrvatske granične policije bio  je da su te izbjeglice ozljede dobile u okršaju s kriminalnim organizacijama u prihvatnim centrima. Jeste li čuli takva svjedočanstva? Kako komentirate?

Svi ljudi s kojima sam imala prilike razgovarati tijekom svog boravka na sjeveru Bosne i Hercegovine, jasno su i nedvojbeno optužili hrvatsku graničnu policiju. Jedan nam je čovjek pokazao rane koje ima od ugriza policijskih pasa. Te su akcije vjerojatno financirane novcem EU, tako da ne smatram da ta odgovornost leži samo na hrvatskim vlastima. No, za mene nema sumnje da je granična policija ta koja brutalno napada izbjeglice. Također, tijekom svog boravka tamo, razgovarali smo s ljudima koji su nekoliko puta bili prisilno vraćeni u prihvatne centre, bez da im se ponudila mogućnost da apliciraju za azil. To je prema pravu EU ilegalno.

Znači, tvrdite da im je hrvatska granična policija onemogućila da apliciraju za azil?

Da, upravo tako. Nekolicini njih i nekoliko puta. Razgovarala sam s izbjeglicama koji su bili prisilno vraćeni sa slovensko-hrvatske granice, na hrvatsko-bosansku. Oni su nam govorili da su slovenski policajci u redu, ali da su hrvatski uistinu grozni. Dakle, znaju razlikovati graničnu policiju. Rekli su nam da im slovenska policija, za razliku od hrvatske, nije zaplijenila stvari pri prisilnom povratku. Slovenija se također treba uključiti u ovu raspravu.

Kada govorite brutalan tretman, na što točno mislite?

Pričali su nam da ih granična policija tjera da se izuju i bosi hodaju po hladnoći duge udaljenosti. Jedan nam je muškarac pričao da ih je granična policija natjerala da goli stoje u do pasa ledenoj vodi, što može biti uistinu opasno. To su metode usporedive s mučenjem. Krali su njihove stvari, palili jakne, a sve kako bi ih demotivirali da ikada više pokušaju prijeći granicu. Spominjali su napade policijskih pasa, elektrošokove. Neke od stvari koje su nam izbjeglice pričale na licu mjesta bile su gore i od onih tvrdnji koje su nevladine udruge iznijele u svojim izvješćima. Čak i djelatnici nevladinih udruga često znaju trpjeti sankcije zbog svog angažmana. Čula sam svjedočanstva volontera koji su sami vozili izbjeglice na granicu kako bi podnijeli zahtjev za azil, ali je protiv njih bila podnesena kaznena prijava zbog pomaganja ilegalnom prelasku granice.

Temeljem čega im odbijaju azil?

Jednostavno, temeljem toga da im ne prihvate samu prijavu.

Smatrate li da ostale države članice 'ohrabruju' Hrvatsku da tako postupa, kako se one same ne bi s tim trebale suočiti?

Da, upravo tako. Frustrira me činjenica da Plenković to poriče jer je i više nego svjestan tog problema. On zna da je to točno, zato što zna da je to širi europski problem. No, on se brani tvrdnjama da ne želi dozvoliti da 'Hrvatska postane hotspot za izbjeglice'. To nitko od vas ne traži. Dužni smo se na razini EU angažirati i pronaći rješenje, to je jasna stvar. No, činjenica da Hrvatska nema žilet žicu malo znači, ako se prema izbjeglicama ponašate na takav način. To je neprihvatljivo za državu koja želi ući u Schengen. To nije Europa koju bismo htjeli izgraditi. Ali trebali bismo se svi posvetiti pronalasku kompromisnog rješenja.

Očekujemo da ćemo tijekom hrvatskog predsjedanja biti uključeni u dijalog. No, važno je da svaka država članica spremno sasluša kritiku koja se iznosi na njezin račun kako bi se situacija mogla unaprijediti.

(SB / EurActiv)