Njihove obaveze prema državi mjere se u stotinama miliona maraka i prema procjeni stručnjaka zbog neblagovremene reakcije uglavnom će ostati nenaplative.

Šansa je poručuju oni propuštena 2016. kada je na snagu stupio novi Zakon o stečaju koji je predvidio samo novčane kazne za upravu koja na vrijeme ne podnese zahtjev za stečaj.

Primjera radi u Hrvatskoj, društvo koje ne može poslovati po tržišnim principima se gasi odmah jer u suprotnom direktor i uprava zbog odugovlačenja mogu i u zatvor na dvije godine.

Prema zvaničnim podacima sa kojima raspolaže portal Capital od 9.850 privrednih društava koji su predali završni račun agenciji APIF čak 1.081 ili 11 odsto od ukupnog broja je u višemjesečnoj blokadi.

Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala je 1:4, što ukazuje na to da je problem povjerilaca do četiri puta veći nego problem vlasnika ovih preduzeća.

A jedan od njihovih najvećih povjerilaca je Republika Srpska sa svojim institucijama koja bi prema ocjeni stručnjaka morala mnogo brže da reaguje i zaštiti svoje prihode.

Vinko Berak, stečajni upravnik iz Banjaluke sa dugogodišnjim iskustvom kaže kako su šanse da se potraživanja u ovom postupku namire, minimalne.

Prema njegovim riječima u momenu kada se proglasi stečaj 99 odsto preduzeća je “metastaziralo” jer je kapital daleko manji od obaveza.

“Vlasnici privatnog kapitala su shvatili da kroz važeći zakon mogu da gomilaju obaveze, dovedu preduzeće u stečaj te da u tom procesu budu oslobođeni dugova. Tu je najviše kriva država koja ne utužuje za svoja sredstva dok je preduzeće aktivno i dok ima neke bilanse”, kaže on.

Prema njegovom mišljenju rješenje je u strožijoj kontroli države pri naplati svojih potraživanja te u izmjenama zakona koje bi spriječile privrednike da gomilaju obaveze a da ostanu nekažnjeni.

“Na primjer, Zakonom o privrednim društvima bi trebalo definisati kako vlasnik kapitala za rizike u poslovanju pored imovine društva odgovara i svojom ličnom imovinom. To bi značajno uticalo na njihovo ponašanje”, kazao nam je Berak.

U Uniji udruženja poslodavaca Republike Srpske se ne slažu sa tom idejom. I oni kažu kako do problema ne bi došlo ako bi država reagovala na vrijeme.

Predlažu da se predstečajni postupak pokreće pri prvim naznakama poslovnih problema a Poresku upravu RS vide kao instituciju koja bi to mogla prva da predvidi.

“Predlagali smo da država otvori predsečajni postupak čim neko uđe u veći dug ali su se u Poreskoj upravi branili tezom kako to iziskuje velika sredstva za sudske takse za koje nemaju sredstva. Možda bi trebalo mijenjati zakon gdje bi se predstečajni postupak pokrenuo bez plaćanja takse koja bi se kasnije u stečajnom postupku stavila kao prioritet”, smatra Saša Trivić, predsjednik unije.