Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je u intervjuu agenciji Tanjug za Srbe u Crnoj Gori upotrijebio termin „nacionalna manjina“, što je mnogima zaparalo uši. S obzirom na to da Srbi u Crnoj Gori sebe doživljavaju kao narod koji je stvorio državu Crnu Goru, čini se da je ova poruka bacila u drugi plan čak i objavu Đukanovića da neće povući Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

Crnogorski predsjednik je saopštio i da su interesi Crne Gore suprotni interesima Srbije, zbog čega, kako je rekao, nije realno očekivati od Crne Gore da „širi prostor za rad u državnim organima građanima koji pristaju da po političkom pozivu djeluju suprotno nacionalnim interesima Crne Gore“. Time je, komentarišu beogradski mediji, sa najviše državne adrese otvoreno podržao politiku zatvorenih vrata za zapošljavanje onih koji se u Crnoj Gori nacionalno izjašnjavaju kao Srbi.

Naziv „nacionalna manjina“ za sve koji se osjećaju kao Srbi

Komentarišući uvođenje sintagme – „nacionalna manjina“, za one koji se osjećaju kao Srbi od strane crnogorskog predsjednika, analitičar Luka Radonjić podsjeća da prema važećim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, u Crnoj Gori živi 45 odsto Crnogoraca i 29 odsto Srba, da se 45 odsto građana izjasnilo da govori i piše srpskim jezikom, te da se preko 30.000 građana nije izjasnilo o etničkoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti, uglavnom, kako se pretpostavlja, zbog različitih oblika pritisaka.

Ovaj analitičar je stoga kategoričan u ocijeni da srpski narod u Crnoj Gori nije manjinski, čak ni po brojkama popisa koje je sprovela Đukanovićeva administracija, a osobito ne ako se ima u vidu istorijski kontekst države Crne Gore.

„Podsjećam javnost da je Đukanović u emisiji ’Utisak nedelje‘ 2006. godine na pitanje autorke emisije ’Zašto se na bilbordima kampanje za nezavisnost nalaze Njegoš i Marko Miljanov, ako se zna da su oni bili Srbi‘, odgovorio: ’Ne vidim problem da sjutra na čelu nezavisne Crne Gore budu i Srbi‘. On, dakle, ni tada – a o ’90-im godinama da ne govorimo – nije dovodio u pitanje srpsku etničku pripadnost Njegoša i Marka Miljanova, a možda ne dovodi ni sada – ali hoće da ih smjesti u nacionalnu manjinu“, kaže Radonjić za Sputnjik.

Strateški cilj crnogorskih vlasti

Uvođenjem sintagme „srpska manjina“, predsjednik DPS-a, kako dodaje Radonjić, nije iznio samo neistinu, već i jedan od svojih strateških ciljeva u susret predstojećim izborima i popisu stanovništva koji je predviđen za 2021. godinu, a to je formatiranje srpskog naroda u Crnoj Gori kao nacionalne manjine.

„Njegova ambicija je da na štetu procenta Srba podigne broj Crnogoraca na 50 odsto, da bi sa te platforme još intenzivnije ’napao‘ crkveno pitanje, osobito u dijelu njenog imena, što se može naslutiti i u njegovom intervjuu koji je dao prošle godine za ’N1‘ u okviru emisije ’Presing‘, kada se, demonstrirajući određeno nepoznavanje crkvenih prilika i njenog istorijata, pitao, parafraziram – kako to da Crna Gora nema Crnogorsku crkvu“, podsjeća Radonjić.