BAKIROVA NACIONALISTIČKA PERCEPCIJA TEGELTIJE: Je li familiji Memić pomoglo to što su se ubistvom njihovog Dženana bavili tužitelji Bošnjaci; Ne fali (u)pravosuđu Bošnjak, nego svima fali pravde i zakona!

Predsjednik SDA je tako, nikako ne prvi put, pokazao da slabo ili ništa ne zna u o trodiobi vlasti, jer mu je jedina prihvatljiva i srcu prirasla trodioba, bila ratna u Sarajevu, između njegvog oca, njega kao savjetnika i Islamske zajednice (Mustafe Cerića). Tada nije bilo potrebno poznavati razliku između tužiteljstva i suda, dovoljno je bilo poznavati ljude u pravusuđu, pa, pored ostalih nezakonitosti izvesti iz zatvora usred rata svog i pogotovo supruginog najdražeg koalicijskog ahbaba...

  • SENAD ANTE-PORTAL

  • 27. Jan. 2020  27. Jan. 2020

  • 11

Piše: SENAD AVDIĆ

 Nakon što je početkom decembra prošle godine u Briselu predstavljen izvještaj njemačkog pravnog eksperta Reinharda Pribea o stanju u pravosuđu Bosne i Hercegovine, Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, nije bio bio nezadovoljan, iako je upravo VSTV u izvještaju locirano kao glavni generator urušavanja pravnog poredka kojeg bi trebalo regulirati/graditi. "Nisam nezadovoljan, jer je izvještaj bolji nego što smo očekivali", kazao je on u prvoj izjavi u Briselu. Nije poznato što su Tegeltija i društo iz VSTV-a očekivali, ali je bilo jasno da je Priebeov referat bio bolji i blaži nego što su zaslužili. Ako ti neko kaže da nisi "dio rješenja, nego si dio problema", kao što je u izvještaju Priebe ocijenio Tegeltijinu "firmu", a ti si i dalje zadovoljan, onda, izgleda, problem  nije onoliki koliki se na prvi pogled činio, nego mnogo veći i dalekosežniji. Što bi se reklo, gore nam je nego što jeste.

 Nekoliko nedjelja kasnije, nastavljajući bagatelizirati i relativizirati poražavajuće Priebeove ocjene, Milan Tegeltija se, bez ozbiljnog , ili barem vidljivog povoda osvrnuo na, kako je kazao,  "hajku koja je dolazila iz pojedinih poltičkih krugova u Federaciji BiH , primarno iz Stranke demokratske akcije".  Nikakve "hajke" u Federaciji BiH u tom času pritiv njega niti VSTV-a nije bilo, a i ako jeste, ona je bila zanemariva u poređenju sa težinom "hajke" u Pribeovom izvještaju i zaključcima evropskih institucija o stanju u pravosuđu BiH. Tegeltija je u izjavi od 11.januara otkrio  da (VSTV) "i dalje trpi napade SDA, koja u namjeri da se ponovo dokopa kontrole nad pravosudnim institucijama, traži reformu VSTV-a".

 Već smo vidjeli i više puta se uvjerili kako predsjednik VSTV-a, u svakoj (ne)prilici u kojoj je suočen sa kritikama, po njega nepovoljnim analizama i mišljenjima, pa i  sa neospornim materijalnim dokazima koji, "izvan razumne sumnje" prizivaju njegovu odgovornost, kreće u agresivnu, brbljivu kontraofanzivu, po pavilu  u potpuno drugačijem smjeru i različitom  polju sukobljavanja, zaobilazeći  prvobitni predmet rasprave, zamućujući bitna  pitanja efemerijama, koristeći se nategnutim, peksinavim verbalističkim naplavinama sa ciljem "iscrpljivanja potivnika". 

 OBMANA I SAMOODBRANA

 Vidjelo se to najbolje u skandalu sa "potkivanjem" koji je nakon jednodušne, plebiscitarne osude domaće i međunarodne javnosti, medija i neovsnih institucija, okončao procesuiranjem onih koji su taj kriminal otkrili i  dokumentirali, zviždača Nermina Aleševića i novinara portala "Žurnal". Tegeltija je, pored ove službene istrage koju je prezelo na sebe Tužiteljstvo BiH, najavio  i privatne tužbe protiv svih osoba i institucija koji su mu se zamjerile, nanijele duševne i druge bolove. Nije poznato da li je najavljene tužbe Tegeltija i proslijedio pravosuđu na procesuiranje.

Tegeltijin providni, demagoški manevar da  validno dijagnosticiranu katastrofalnu sliku pravosuđa politizira, a to ovdje  uvijek znači enticizira, u normalnim sredinama i zdravom ambijentu bio bio ignoriran,  prezren i odbačen. Ali, budući da ovdje politiku, kao i pravosuđe, kreiraju likovi Tegeltijinog profila, molnog i profesionalnog,  kojima paše svaka Bosna i Hercegovina, osim normalne, zdrave i pravne, politikantski, manilupaltivni  "udar" predsjednika VSTV-a, njegoševski rečeno,  "našao je  iskru u kamenu".  Taj kamen koji je "pogurao",  Tegeltijin podmukli udar, oživio ga  i pretvorio u "iskru" ovoga puta (kao i nebrojeno puta ranije) bio je Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije. On je, sa pozicije dopredsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BIH na sjednici koja je raspravljala izvještaj o radu VSTV, prihvatio Tegeltijin politikantski  "chalenge", usvojio njegov jezik politike umjesto prava, suglasio se poljem konfrontiranja, metodama i pravilima igre koje je prethodno omeđio predsjednik V STV-a. 

 Za razliku od svih relevatnih, serioznih izvještaja, analiza, kakvih je i prije poslije Pribeovog bilo dosta, u kojima se uzroci katastrofalnog stanja pravosuđa u BiH prepoznati u njegovoj sprezi sa politikom i kriminalom, u kapilarnom klijentelizmu i vertikalnoj korumpiranosti, nedefiniranom, nepostojećem sistemu odgovornosti, nužnosti reguliranja regulatora (VSTV)...Izetbegović, pak, kao najurgentniji problem vidi to što "na ključnim pozicijama u pravosuđu nema Bošnjaka". "Nisu valjda nesposobni ljudi iz jednog naroda da ne budu u vrhu piramide..", upitao je Izetbegović  u Parlamentu BiH. 

 IZVAN NERAZUMNE SUMNJE

 Naravno da lider SDA  nije mogao ljepši peškeš ponuditi Tegeltiji i njegovoj cehovskoj koteriji, i, bezbeli da je afričkim suncem svježe opaljeni predsjednik VSTV-a taj poklon sa zahvalnošću objeručke prigrabio. Odbacio je tvrdnje o marginalizironosti jednog naroda i izdaklamovao je sva ključna mjesta u pravosuđu BiH na kojima se nalaze Bošnjaci. (Možda je samo propustio izdvojiti onog najistaknutijeg, svog prijatelja, suflera, dentistu koji je blizak i vladajućoj bošnjačkoj koalicijskoj nomenklaturi). 

 "Nema prostora da se govori o bilo kakvom etničkom čišćenju Bošnjaka sa rukovodećih pozicija u pravosuđu BiH", kazao je Tegelija likujući što se raspravlja u okvirima i pravilima koje je on priželjkivao i poticao, a ne onim koji se drže merituma problema. Pri tom je, potpuno svjestan da protiv sebe ima nekompetentnog sugovornika, koji govori jezikom neukog nacionaliste, a ne ozbiljnog poznavatelja  materije, Tegeltija ne plašeći se da će ga Izetbegović ispraviti, ili uhvatiti na krivoj nozi, među Bošnjake na istaknutim pravosudnim funkcija naveo disciplinskog tužitelja i njegovog zamjenika. Oni, ali koga je za to briga, uopće nisu dio pravosudnog aparata, nego su državni činovnici.

 Da vidimo kako vodu drži Izetbegovićeva logika prema kojoj je nacionalni disbalans (na rukovodećim pozicijama) u pravosuđu njegova najvažnija falinka usmjerena isključivo protiv interesa Bošnjaka. Je li ubijeni mladić Dženan Memić bio Bošnjak i da li su na  rasvjetljavanju njegovog ubistva i kažnjavanju počinitelja, predominantno radila policajci i tužitelji bošnjačke nacionalnosti? Je li to pomoglo familiji nesretnog mladića da dođu do istine i pravde, dočekaju otkrivanje i kažnjavanje ubice? Nije, dapače, u dva navrata je sudija Kantonalnog Suda u Sarajevu, koji Bošnjak nije, odbacivao amaterski montiranu optužnicu Tužiteljstva Kantona na čijem je čelu bila osoba koja se valjda izjašnjava kao  Bošnjakinja. Je i problem pravosuđa nesrazmjeran broj Bošnjaka na funkcijama, ili je problem taj što je tu i takvu, (ne samo u slučaju Dženan Memića) kompromitiranu  tužiteljicu Milan Tegeltija i VSTV nakon debakla u predmetu Memić nagradio postavljenjem za sudiju Suda BiH. (Sve ovo vrijedi i za slučaj Davida Dragičevića u Banjoj Luci, uključujući i činjenicu da je jedan od glavnih kreatora tog skandala, direktor entitetske policije, napredovao u službi, također na državnoj razini, što nije  mogao bez podrške pravosuđa). 

 Ili da , ipak, uzmemo drugi primjer koji je lideru SDA bliži jer se radi o njemu i njegovoj familiji,  jer je (opće)poznato da on ni na šta nije tako slab i senzibilaran kao na sebe i familiju. Prije nekoliko mjeseci Općinski sud u Sarajevu odbacio je tužbu za klevetu familije Izetbegović, Bakira i njegove dvije sestre, protiv Milorada Dodika. Izetbegovići su tužili člana Predsjedništva BiH nakon što je za njihovog oca Aliju izjavio da je "bio pripadnik zloglasne nacističke Handžar divizije". U presudi je satajalo "da je  "Alija Izetbegović historijska ličost, te da se rasprava o aktivnosti takvih ličnosti ne može voditi u sudnici, već da je to predmet ocjena istorijske nauke i javnosti". Da li je ovakvom preusudom sudija pokazao manjak poštovanja prema pravdi (i Aliji Izetebegoviću), ili, pak višak lojalnosti prema vrhu VSTV-a koji mu odlučuje o karijeri, a koji je, vrh, oličen u neprikosnovenom predsjedniku Tegeliji i njegovim dvjema pratiljama, najblaže rečeno, bolećiv prema Miloradu Dodiku?!

 SUD, ZBUNJEN, PARANORMALAN

 (Nema potrebe da se dodaje da je Nermin Alešević čiju su imovinu opljačkali bošnjački kriminalci, nakon što nije mogao ostvariti pravdu pred bošnjačkim tužiteljima u Sarajevu, pravdu tražio od poznanika Hrvata da ga preporuči Srbinu Tegeltiji kako bi izganjao svoju pravdu).  

Bakir Izetbegović je, kritizirajući u Parlamentu BiH VSTV  zbog antibošnjačke kadrovske politike, i to je možda najveći benefit ove rasprave, bjelodano pokazao, na bejan iznio,  da uopće ne poznaje, niti razumije elementarno funkciniranje, abecedu  pravosudnog poretka. "Čudna je koincidencija", prmjećuje on, "da Bošnjaci ostanu bez predstavnika u Sudu BiH i da tada krene taj talas suđenja bošnjačkim oficirima". Dakle, prema mišljenju čovjeka koji skoro 30-ak godina  bitno utječe na sve, pa i pavosudne procese u državi, "talas suđenja bošnjačkim oficirima" je posljedica toga što su Bošnjaci "ostali bez predstavnika u Sudu BiH" (valjda misli na predsjednika, odnosno bivšu presjednicu Suda Medžidu Kreso). Ne utječe, Sud BiH na "suđenja", sudovima je posao da   procesuiraju ono što im prosljeđuju tužiteljstva, optužnice, u konkretnom slučaju Tužiteljstvo BiH.  A problem sa Tužiteljstvom BiH, kako ga prepoznaju  svi  koji se bave pravosuđem BiH, od istražćivanja  OSCE-a, pa do izvještaja esperta Priebea, onosno Evrospke komisije, je njegova neefikasnost, neprofesionalnost, nerad, nesolidnost svake vrste. Tužiteljstvo BiH je tokom prošle godine podiglo manje optužnica nego što zapošljava tužitelja. Broj pravomoćnih presuda po tim optužnicama je na zapanjujuće niskoj razini, ispod 50 posto. Nivo povjerenja u Tužlaštvo BiH, bio na njegovom čelu "Vlah, ili Turčin" opada iz godinu godinu, i to je suština poblema s pravosuđem, i zbog toga je ova zemlja na repu evropskih integracija, a na vrhu indeksa korupcije i pravne (ne)sigurnosti građana.

 Najavljujući reformu Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, prošle je nedjelje Johann Sattler, prvi čovjek Evropske Unije u BiH otkrio šta će biti prioritet. "Tu naglasak stavljamo na imovinu i prijave imovinskih kartona, ja znam da bez angažmana cijelog društva i svih građana, rezultati će biti samo ograničeni". Ubrzo nakon toga, predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija predočio je javnosti svoj imovinski karton, nimalo skoman i još manje tačan i  istinit. Kako je ustanovio portal "Žurnal", a mogao je i svaki građanin odokativnim putem vidjeti, samo kada je u pitanju porodična "vikendica" lidera VSTV-a, Tegeltija je zamaglio nekoliko stotina hiljade maraka njene stvarne vrijednosti. Istog tog dana Bakir Izetbegović je u Parlamentu BiH učinio golemu uslugu Tegeltiji, dajući mu priliku da umjesto tih i srodnih pitanja i tema, krimnala, klijentelizma, korpcije... raspreda o vitalnim i mrtvalnim nacionalnim interesima u pravosuđu.   

Predsjednik SDA je tako, nikako ne prvi put, pokazao da slabo ili ništa ne zna u o trodiobi vlasti, jer mu je jedina prihvatljiva i srcu prirasla trodioba, bila ratna u Sarajevu, između njegvog oca, njega kao savjetnika  i Islamske zajednice (Mustafe Cerića). Tada nije bilo potrebno poznavati razliku između tužiteljstva i suda, dovoljno je bilo poznavati ljude u pravusuđu, pa, pored ostalih nezakonitosti izvesti iz zatvora usred rata svog i pogotovo supruginog najdražeg koalicijskog ahbaba...

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 11

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...