"Nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je na izborima u BiH 2018. pretrpjela veliki poraz. U tročlano Predsjedništvo nije izabran njen vođa Dragan Čović, nego umjereni političar i demokrat Željko Komšić".

Napisao je ovo u autorskom tekstu za DW bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schwarz Schilling.

On dodaje da je sljedeću pljusku HDZ pretrpio početkom godine u susjednoj Hrvatskoj: Kolinda Grabar Kitarović, dosadašnja predsjednica najmlađe članice EU-a koja, kao i Čović, zastupa nacionalističko-populistički kurs, izgubila je protiv socijaldemokrata Zorana Milanovića.

Bez obzira na to, HDZ kako u Hrvatskoj tako i u BiH očito ne primjećuje da je njena šovinističko-reakcionarna politika u obje zemlje stvar prošlosti i da narod do takve politike više ne drži. Pritom bi svakome na Balkanu moralo upasti u oči da porazi hrvatskih nacionalista imaju političke posljedice.

Tako je Milanović, neposredno nakon izborne pobjede, razgovarao s turskim predsjednikom Erdoganom, koji slovi kao političar koji jako podržava Bosnu i Hercegovinu. Navodno su pričali o reformi mirovnog sporazuma iz Dejtona, kojim je prije 25 godina zaustavljen rat u BiH.

Komplicirana državna konstrukcija

Dio ovog sporazuma je Ustav BiH, koji je tada nastao pod pritiskom američkog specijalnog izaslanika Richarda Holbrookea u američkom Daytonu. Dejtonski ustav dijeli Bosnu i Hercegovinu na dva entiteta: Republiku Srpsku, u kojoj pretežno žive pravoslavni Srbi i Federaciju BiH u kojoj većinu imaju Bošnjaci-muslimani i Hrvati -katolici.

Ova, vrlo komplicirana, državna konstrukcija s brojnim razinama vlasti trebala bi osigurati provođenje interesa tri najveće etničke grupe u BiH. Dejton je međutim de facto od Bosne i Hercegovine napravio državu kojom je nemoguće upravljati. Holbrooke je sam uvijek naglašavao da svrha Dejtonskog sporazuma nije bila da lošu situaciju u BiH ostavi nepromijenjenom - nego da je on napravljen tako da s vremenom omogući korake koji podrazumijevaju napredak i koji dugoročno Bosnu i Hercegovinu vode u EU.

Legitimnost Dejtonskog ustava danas se dovodi u pitanje iz tri razloga. Nije nastao demokratskim putem i sadrži niz odrednica koje su protivne međunarodnom pravu - tako se na primjer na dužnost predsjednika mogu kandidirati samo članovi tri konstitutivna naroda dok su mnogobrojne manjine, među kojima Židovi i Romi, isključeni iz kandidature. Ali Dejton mora biti promijenjen prije svega zbog svoje očite disfunkcionalnosti i to je treći razlog zbog kojeg se on dovodi u pitanje.

Promjena Dejtona do sada bila "mission impossible"

Do sada se međutim to pokazalo kao "mission impossible". Od 2006. godine niti jedan prijedlog promjene Dejtonskog sporazuma nije uspio doći pred parlament jer se pripadnici tri etničke grupe o tome nisu mogli dogovoriti. Stoga danas mnoge Bosanke i Bosanci, prije svega u Federaciji BiH, traže međunarodnu pomoć za realizaciju Dejtona 2.

Spomene li se Dejton 2, u Republici Srpskoj to odmah izaziva odbijanje. Vođe bosanskih Srba strahuju od promjena Dejtonskog sporazuma jer njemu oni mogu zahvaliti priznavanje entiteta Republika Srpska, nastalog u ratu protjerivanjem bosanskih katolika i muslimana. Oni ni u kom slučaju ne žele riskirati da se egzistencija ovog entiteta dovede u pitanje.

I Aleksandar Vučić, predsjednik susjedne Srbije, naglašava kako "bez prihvaćanja Srba neće biti promjene Dejtonskog sporazuma". Ne zanima ga to što je Ustav susjedne zemlje BiH njeno unutarnjopolitičko pitanje. Umjesto toga, Vučić se poziva na to da je Srbija kao zemlja potpisnica, također jamac Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Politička volja

Zar Bosna i Hercegovina ne smije mijenjati svoj Ustav bez da pita svoje susjede Srbiju i Hrvatsku, koji joj nisu baš prijateljski naklonjeni? Naravno da ona to smije.A put u tom smjeru konačno mora biti otvoren.

Tu Bosni i Hercegovini treba pomoć i podrška međunarodne zajednice, prije svega Europske unije. Razvoj situacije u ovoj zemlji pomno se prati u Bruxellesu. U prosincu 2019. je ugledni njemački pravnik Reinhard Priebe po nalogu EU-a objavio izvješće o stanju pravne države u ovoj balkanskoj zemlji. U njemu se ističe neophodnost reformiranja pravosudnih institucija u BiH ali i neophodnost jačanja pravne države i implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava.

To može funkcionirati samo ako dođe do reforme Ustava odnosno Dejtonskog sporazuma. A za to je potrebna dobro pripremljena međunarodna konferencija.

Novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović smatra da je to nemoguće, jer bi se po njegovom mišljenju za Dejton 2 morale okupiti i izjasniti sve strane, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Naravno da je to moguće! Za to je potrebno samo politička volja. smatra Schwarz Shilling.

(Vijesti.ba)