Pravi izljev histerije, bijesa pa i otvorenih poziva na rušenje Ustavnog poretka dovela je odluka Ustavnog suda u BiH po kojoj poljoprivredno zemljište u BiH pripada državi a ne entitetima. Sve je eskaliralo današnjom odlukom predstavnika Republike Srpske da na nivou Bosne i Hercegovine obustave svoj rad u odlučivanju po bilo kojem pitanju iz nadležnosti organa BiH do usvajanja novog zakona o Ustavnom sudu BiH, u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudija.

Ovakvim pritiscima i protjerivanjem stranih sudija Dodik (u saradnji s Čovićem) još jednom izražava svoj cilj da pod direktnu kontrolu stavi i Ustavni sud BiH i na taj način po principu 1/1/1 zajedno s Draganom Čovićem i njima lojalnim sudijama nametne svoju prevlast i u ovoj instituciji.

Podsjetimo da su predsjednici SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović još su 2017. godine na sastanku u Banjoj Luci zaključili da je neophodno naći „ustavno rješenje kako strane sudije ne bi bile zastupljene u Ustavnom sudu BiH“.

Nakon sastanka delegacija SNSD-a i HDZ-a danas u Banjoj Luci, Čović je rekao da se traži rješenje koje bi bilo ustavno i da je krajnje vrijeme da institucije BiH i njeni predstavnici preuzmu odgovornost za ovu državu.
– Uvjeren sam da su naša dva tima konačno blizu rješenja prijedloga ili koncepta kako riješiti pitanje zastupljenosti stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH. Mislim da ćemo po tom pitanju imati jedan zajednički stav, ali na isti način želimo razgovarati i o nekim drugim temama – kazao je predsjednik HDZ-a.
Ranije su Dodik i Čović najavili da će na sastanku u Banjoj Luci razmatrati elemente Zakona o ustvom sudu BiH, no kasnije su od toga odustali. Naime, ne postoji nikakva mogućnost da promjene zakona o Ustavnom sudu na ovaj način, budući da je rad i način funkcioniranja Ustavnog suda definiran odredbama Ustava BiH (Član IV) i ne može se preinačiti nižim pravnim aktom kao što je zakon. A da bi se promijenio Ustav BiH, potrebno je osigurati dvotrećinsku podršku Parlamenta BIH, što je posve nerealan cilj budući da zastupnici HDZ-a i SNSD-a zajedno nemaju ni prostu većinu.

Ustav BiH je nemoguće promijeniti bez punog konsenzusa sva tri konstitutivna naroda, a takav konsenzus nije ni na vidiku pa je akcija Dodika i Čovića unapirjed osuđena na neuspjeh.

U nastavku teksta pročitajte poglavlje VI Ustava BiH kojim je reguliran način rada i nadležnost Ustavnog suda BiH.

Član VI
Ustavni sud
1. Sastav

Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova.
1. a) Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske.

Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.
1. b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.
2. c) Mandat sudija imenovanih u prvome sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.
3. d) Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
1. Procedure
2. a) Većina svih članova suda sačinjava kvorum.
3. b) Sud će, većinom glasova svih članova, usvojiti svoja pravila o radu. Sud će voditi javne rasprave, a svoje odluke će javno obrazlagati i objavljivati.
1. Jurisdikcija

Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav.
1. a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje:

- Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.

Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
1. b) Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
2. c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.
1. Odluke

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

S te strane, Dodikovi zahtjevi za novim Zakonom u ustavnom sudu i prijetnja povlačenjem iz rada institucija još su jedan pucanj u prazno kojim će, vjerovatno, po starom dobrom običaju pokušati trgovati radi izvlačenje benefita u nekoj drugoj oblasti.

(S.B.)