Ova odluka prouzročit će novu krizu u funkcioniranju BiH, piše Jutarnji list, uz objašnjenje kako je takva odluka uslijedila nakon što je Ustavni sud prošle sedmice zaključio da entiteti, odnosno Republika Srpska, ne mogu posjedovati poljoprivredno zemljište koje ima status javnog dobra, jer je njegov vlasnik država BiH. 

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odmah potom oštro je napao sudje Ustavnog suda optužujući ih da provode "državni udar" i da djeluju kao "poratna jedinica muslimana koja treba u sudnici završiti ono što muslimani nisu mogli u ratu".

"Kad je već tako, neka niko ne sumnja da ćemo se boriti za svoja ustavom zagarantovana prava, kao što smo se borili za RS", izjavio je ranije Dodik.

Po njegovom tumačenju BiH nije država pa nema ni svoju imovinu, a ona posljedično može pripadati samo entitetima.

Jutarnji list piše da je Dodikove zahtjeve ranije podržao i HDZ BiH, no ne i bošnjačke stranke, pa o prijedlogu novog zakona o Ustavnom sudu nikada nije bilo rasprave u parlamentu.

Slične zahtjeve Dodik je iznio i u srijedu, nakon banjolučkog sastanka na kojemu je i lično sudjelovao.

"Ustavni sud je okupacijski sud što se tiče RS. Dogovorili smo da se nećemo odlučivati o bilo kojem pitanju u institucijama BiH i od toga nećemo odustati", kazao je Dodik za banjolučku Alternativnu televiziju (ATV).

Najavio je kako će u ponedjeljak o novonastaloj situaciji raspravljati parlament RS, a naznačio je kako je moguće da to tijelo zatraži od sudija srpske nacionalnosti da napuste svoje pozicije u Ustavnom sudu.

"Smatramo da sudije trebaju izići iz Ustavnog suda. Ako ne iziđu, parlament RS, kao onaj koji ih je imenovao, donijet će odluku da ih povlači iz Ustavnog suda", kazao je Dodik.

Zaključio je kako se o svemu mora "nanovo dogovoriti" ili od BiH "nema ništa".

Komšić: Akt ravan pobuni

Jutarnji dalje piše kako je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić upozorio  vlasti u Republici Srpskoj da njihovi pokušaji osporavanja uloge i odluka Ustavnog suda BiH predstavljaju akt ravan pobuni i pozivanju na bezakonje, što može imati teške posljedice.

Reagirajući na odluku srpskih zvaničnika u tijelima vlasti BiH da blokiraju njihov rad sve dok se ne izmijeni sadašnji način funkcioniranja državnog ustavnog suda, Komšić je za agenciju Fena kazao kako oni koji pozivaju na nepoštivanje sudskih odluka "sami sebe stavljaju izvan zakona".

"Što se institucije više dovode u pitanje, mi ćemo biti odlučniji da ih branimo. Bilo kakvo izvanustavno djelovanje je neprihvatljivo i nikakva galama i psovanje neće promijeniti odluke institucija BiH pa time ni Ustavnog suda BiH", citiraju Komšića hrvatski mediji.

Iako je Ustavni sud BiH nesporna institucija jer je utemeljena ustavom, koji je sastavni dio Daytonskog sporazuma, Dodik i ostali zvaničnicu iz RS-a ponovo osporavaju presude tog suda i odbijaju provoditi one koje im se ne sviđaju, pišu hrvatski mediji, navodeći da je najpoznatiji takav slučaj onaj s presudama po kojima je u dva navrata ustanovljeno kako je obilježavanje 9. januara kao dana RS neustavno. Vlasti u Banjoj Luci to uporno odbijaju poštovati i svake godine proslavljaju taj datum.

Vladavina prava - najveći problem u BiH

Hrvatski mediji također pišu kako su evropski povjerenik za pravosuđe Didier Reynders i visoki prestavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko prošle sedmice na sastanku u Bruxellesu konstatirali da je najveći problem BiH na putu ka evropskim integracijama nepostojanje vladavine prava.

Pritom su posebno upozorili na "zabrinjavajuće stalne napade na Ustavni sud BiH".

"Vladavina prava mora se radikalno ojačati, a borba protiv korupcije treba postati stvarni prioritet ukoliko Bosna i Hercegovina želi postati stabilna i prosperitetna demokratska država, izgrađena na čvrstim temeljima. To su područja na temelju kojih treba donositi sud o iskrenosti političara kada je riječ o njihovom deklarativnom opredjeljenju za put prema EU", poruka je koju je Inzko prenio europskom povjereniku Reyndersu.