CVIJANOVIĆ, DA UMREŠ OD SMIJEHA: "Borimo se za naše pravo da živimo u pravnoj državi"

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je večeras da se Srpska bori za pravo da njeni građani žive u pravnoj državi.

  • Politika

  • 20. Feb. 2020  20. Feb. 2020

  • 1

"Naš cilj je da otklonimo devijacije, posvetimo se evropskom putu i tražimo ekonomski, bezbjednosni, politički i svaki drugi interes. Danas živimo sa posljedicama loših politika koje su sprovodili visoki predstavnici, a ne daju nam da pokažemo da politika može da bude dobra", istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, Republika Srpska želi partnerstvo u BiH i da sve funkcioniše u okviru pravne države.

"Srpska je spremna za sadašnje vrijeme. Činjenica je da bošnjačke političke partije ne žele da razgovaraju jer je neko stao iza njihovog političkog cilja kako bi on bio realizovan. Oni neće pravnu državu, nego eksperiment i da razgovaraju sa strancima, a da stranci vrše pritisak na Srbe i Hrvate", rekla je Cvijanovićeva za Televiziju "K3".

Ona je upozorila da zbog politike koja je vođena u BiH postoje političke frustracije.

"Neko ko hoće da spasava državu mora da odgovori na političke frustracije Srba koji žele da zaštite Republiku Srpsku i Hrvata koji žele legitimno predstavljanje. Ovo su ozbiljne političke frustracije i ako ne budu liječene problem će biti još veći", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da se mora postaviti pitanje strancima zašto promovišu politiku koja ide na ruku jednom konstitutivnom narodu - Bošnjacima.

"Oduzimali su nadležnosti, donosili zakone, tjerali poslanike koje je narod izabrao da prihvataju njihove odluke, ljudi su ostajali bez posla, dokumenata i bilo kakve pravne sigurnosti, kršena su im ljudska prava, a njihove porodice su prošle golgotu", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da niko za to nije odgovarao "jer nije bilo pravne države i ponovo ne daju pravnu državu".

"Ne razumijem mržnju koja još postoji. Ovo je vrijeme izgradnje i digitalizacije i treba da pričamo racionalnim jezikom i imamo pravnu sigurnost. Kada imamo pravnu sigurnost nećemo maltretirati jedni druge, nego ćemo živjeti normalno. To pravo moramo obezbijediti budućim generacijama kako bismo ih uvjerili da ovdje može dobro da se živi", poručila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla da je njena politička obaveza da za građane traži pravo da žive u pravnoj državi.

"Oni su promoteri države koja je nakaradna, u kojoj neke treba kažnjavati i koja ne treba da bude pravna. Ja sam promoter pravne države u kojoj konstitutivni narodi pričaju međusobno, a ne da trče po stranim ambasadama", rekla je Cvijanovićeva.

Odgovarajući na pitanje da li zbog mjera za kojima je posegla Srpska kao odgovorom na odluku Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu očekuje sankcije, Cvijanovićeva je istakla da je ne interesuju bilo kakve sankcije.

"Šta znači prijetiti nekome sankcijama? Nećemo naopaku državu, nego državu koja se reformisala. Ne želim da se u ovakvoj državi gaze prava bilo koga - Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih", dodala je Cvijanovićeva.

Govoreći o zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, Cvijanovićeva je rekla da je lider SNSD-a Milorad Dodik najavio da će sa drugim partijama iz Srpske i HDZ-om predložiti zakonsko rješenje koje može deblokirtati situaciju i polako dovesti do otvaranja široke i istinske reforme pravosuđa i da se sagledaju i stvari koje se odnose na Ustavni sud BiH da bi pravili državu po mjeri svih bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest.

"Mi se borimo za ono što je ispravno i služimo se dozvoljenim političkim i pravnim metodama i oruđem. Nismo ništa blokirali", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je ne čudi negativna reakcija iz Federacije BiH /FBiH/ na poziv iz Republike Srpske da bude utvrđena međuentitetska linija razgraničenja koja je jasno propisana Dejtonskim sporazumom.

"Problem sa Dejtonskim sporazumom jeste što nikada nije ispunjen do kraja da bi se ostavio prostor za manipulaciju. Ali, ono što je dobro jeste da je nepobitno opredjeljenje građana Republike Srpske da ona bude sačuvana sa svim svojim nadležnostima. Nikome ne smeta uređena BiH u kojoj se ljudi dogovaraju, ali svima smetaju oni koji atakuju na Srpsku i nastoje da umanje njene nadležnosti", naglasila je Cvijanovićeva.

Govoreći o poruci premijera FBiH Fadila Novalića da mu ne pada na pamet da izvrši dejtonsku obavezu koja podrazumijeva utvrđivanje međuentitetske granice, Cvijanovićeva je istakla da je strašno da međunarodni faktor na to pošalje odgovor da ne prihvataju ništa osim pune primjene Dejtonskog sporazuma.

"Međuentitetska linija razgraničenja ima svoju ulogu. Stanovništvo koje živi s njene jedne ili druge strane imalo je velike administrativne i imovinsko-pravne probleme, ali smo neke od njih rješavali u hodu. Na to međunarodni faktor ćuti. Selektivno ponašanje nije samo na štetu Republike Srpske, nego i Federacije BiH. Brane ono što nije napadnuto, a neće da se rješava ono što je trulo", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je poručila da građani Srpske treba da budu okupljeni oko interesa Republike, kako bi iznijeli političke bitke i stvorili pravnu sigurnost kao uslov da se vlast može posvetiti nastavku povećanja plata i penzija, podizanju zaposlenosti i izgradnji Republike Srpske.

"Vjerujem u Republiku Srpsku jer je pokazala vitalnost da se odupre svim političkim i finansijskim izazovima i uspjela da bude bolja i sređenija. Mi smo najsređeniji dio BiH i zato nas i ne vole", ocijenila je Cvijanovićeva.

VISOKI PREDSTAVNIK UTIČE NA POLITIČKU SITUACIJU PUTEM STRANACA U USTAVNOM SUDU

Željka Cvijanović je istakla da visoki predstavnik, bez obzira što ne koristi bonska ovlaštenja, još i te kako utiče na političku situaciju u BiH, ali sada putem stranih sudija koji su dio bošnjačkog glasačkog bloka u Ustavnom sudu BiH.

"Mehanizmi visokog predstavnika smišljeno su prebačeni na Ustavni sud koji sada donosi odluke o ukidanju identiteta Republike Srpske, oduzimanju zemljišta i drugim pitanjima. Sve što ima veze sa identitetom Srpske i identifikacijom sa njom za Ustavni sud BiH ne valja i nalazi se na njegovoj meti", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da se desio obračun Ustavnog suda BiH sa obilježjima Republike Srpske.

"Nisu valjali grb i Dan Republike - 9. januar, a i zastava je bila sporna. Ne možemo ni mi da se identifikujemo sa 1. martom u Federaciji BiH, ali šta na to kaže Ustavni sud - ništa", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da je zastrašujuće da su pod kontrolom stranaca i Ustavni sud BiH i redovno pravosuđe, navodeći da je iz FBiH stiglo i direktno priznanje da Ustavni sud posljednjih godina radi ono što je ranije radio visoki predstavnik koristeći bonska ovlaštenja.

"Ne mogu da shvatim potrebu, a pogotovo praksu da neko prisvoji instituciju i naglas kaže da ona služi njemu i njegovim interesima, a da za to nema sankcija. Ne mogu da shvatim da Bakir Izetbegović kaže da će odustati od Ustavnog suda BiH ako se mi odreknemo entitetskog glasanja u Parlamentarnoj skupštini BiH", rekla je Cvijanovićeva za Televiziju "K3".

Prema njenim riječima, Ustavni sud BiH i visoki predstavnik jesu dejtonske kategorije, ali nemaju pravo da krše Ustav.

"Donosili su odluke kojima su kršili Ustav. Ne može se reći da je isključiva nadležnost nivoa BiH da reguliše pitanje imovine ako to ne piše u Ustavu. Ustavni sud je jedno odlučio na osnovu apelacije Alije Izetbegovića, a nešto drugo na osnovu apelacije Sulejmana Tihića. Jednom kažu da su entiteti nadležni za imovinu, a drugi put nešto drugo", pojasnila je Cvijanovićeva.

Apsurdno je, dodala je ona, da moraju da ukazuju na to da Ustavni sud BiH treba da donosi ustavne odluke.

"To govori koliko je sve nakaradno postavljeno. Svi govorimo o tome da je potrebna reforma kompletnog pravosuđa, stranci takođe govore da to treba uraditi, a kada napravimo prvi korak oni kažu da to ne može. Prave reforme pravosuđa nema jer je sve stavljeno u funkciju da se brane odluke visokih predstavnika i Ustavnog suda BiH sa stranim sudijama. Brane nam da napravimo evropski ambijent koji bi mogao izdržati test članstva BiH u EU, jer to ovaj sistem ne može da izdrži", navela je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je već svima jasno da BiH ne može ići u EU ako ima visokog predstavnika koji je nametao zakone i mijenjao sistem, a nije snosio odgovornost za to.

"Jedna formula za spasavanje bio je potez EU kada je uvela funkciju specijalnog predstavnika EU kako bi ga odvojili od visokog predstavnika, ali su onda neki došli i rekli da to ne može tako jer umanjuje poziciju visokog predstavnika", rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o dvostrukim aršinima u pravosuđu, Cvijanovićeva je navela da su pojedinci za iste ratne zločine osuđivani na mnogo veće kazne samo zato što su Srbi, a ne Bošnjaci.

"Bošnjacima je suđeno po zakonu iz SFRJ koji je blaži i koji bi trebalo da bude primijenjen jer je bio na snazi u vrijeme počinjenja krivičnog djela. Srbima je suđeno retroaktivno po Krivičnom zakonu BiH iz 2003. godine koji je stroži i donesen tek nakon rata. Stranci su ovdje napravili razne eksperimente koje sada brane, ali je krajnje vrijeme da te stvari budu popravljene", naglasila je Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske smatra da BiH sagovornika treba da traži u EU da bi bila izgrađena pravna država i obezbijeđena pravna sigurnost.

"Ovo što danas radimo nije politički hir, nego prijeka potreba. Želimo da ovaj atrofirani i paralisani sistem uvedemo u red jer u njemu bez velike borbe nije moguće realizovati ništa što je važno za život građana", naglasila je Cvijanovićeva, navodeći kao primjer izgradnju mosta "Bratoljub" između Bratunca i LJubovije koja je na nivou BiH blokirana tri godine, iako su Srbija i Srpska davno završile svoj dio posla.

Cvijanovićeva je istakla da vlast Srpske nudi rješenja i da ništa ne opstruiše.

"Ispružili smo ruku da stvari budu dovedene u red i izgrađen bolji sistem i ambijent u kojem je moguće sprovesti reformu pravosuđa i uspostaviti stvari na ustavan i zakonit način, a istovremeno i da konačno rješimo odnose unutar BiH. Ako samo očekujete da reaguje međunarodna zajednica, od toga nema velike pomoći. Ako hoćete da njegujete unutrašnji dijalog onda možemo mnogo da uradimo. Nisam sigurna da li ćemo za to imati sagovornike, ali naša obaveza je da pružimo ruku i stavimo drugima do znanja da nećemo da se krijemo iza stereotipa i međunarodne zajednice, već da radimo zajedno sa domaćim partnerima", kaže Cvijanovićeva.

Ona je poručila da nema mjesta za kretanja koja izlaze iz političkih procesa, te da je Srpska posegla za odbranom osnovnih prava političkim i pravnim metodama i sredstvima.

"Priče o ratu ili da će se dešavati razne slične stvari nisu tačne. Ovo je legitimna borba sredstvima i mehanizmima koje nam je Ustav dao u ruke. Republika Srpska ne razvaljuje BiH, nego oni koji joj ne dozvoljavaju da živi kao pravna država i kao država jednakosti Srba, Hrvata, Bošnjaka i ostalih građana. Ne daju oni koji brane svoje eksperimente, a to su stranci, jer su donosili stvari mimo Ustava i zakona, nametali zakone i napravili ambijent u kojem nam kažu da je nešto zakonito, ali nije ustavno", rekla je Cvijanovićeva, te upitala da li je to pravno moguće.

Ona je upozorila da je u BiH trenutna situacija takva da, umjesto da se konstitutivni narodi dogovore, posrednik im je međunarodni faktor čiji predstavnici jedne sankcionišu, dok drugima zažmure na oba oka kada nešto loše urade.

"Najtragičnije je da nema dijaloga između predstavnika konstitutivnih naroda jer su za Bošnjake dobri samo oni Srbi i Hrvati koji ćute i slijepo prihvataju njihovu politiku. Tamo gdje postoji stav uvijek je problem jer Bošnjaci ne trpe drugačiji stav. BiH mora biti država ravnopravnosti i konstitutivnosti. To je Ustav propisao. Ona ne može uspjeti ako je jedan narod dominantan, a drugi potisnuti. Mi želimo pravnu državu i ništa ne razvaljujemo", poručila je Cvijanovićeva.

U Federaciji BiH, ocijenila je ona, vlada druga politička misao i Bošnjaci bi se rado odrekli svega na nivou entiteta, jer na tom nivou imaju problem s obzirom na to da postoji stalno nerazumijevanje sa Hrvatima sa kojima se bore u vezi sa različitim problemima.

Cvijanovićeva je izrazila zadovoljstvo postignutim jedinstvom političkih lidera u Republici Srpskoj iskazanim usvajanjem zaključaka na posebnoj sjednici Narodne skupštine, navodeći da je riječ o odbrani osnovnih prava političkim metodama.

"U uvodnom obraćanju poslala sam poruke u kakvom ambijentu živimo i otkrila recepte za rješenja, ali neko neće da se to desi. U zaključcima Narodne skupštine nema ništa antidejtonsko, niti mi bilo šta blokiramo. Odluke Ustavnog suda BiH su štetne i ne doprinose ni pravnoj državi, ni razumijevanju, nego kreiranju drugog sistema i promjeni Dejtonskog sporazuma", rekla je Cvijanovićeva. 

(Srna/SB)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...