"SLOBODNA BOSNA" OTKRIVA: Zašto su sudije iz reda Hrvata glasale protiv Zakona o poljoprivrednom zemljištu?

Nekoliko dana nakon presude Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu, kružila je nezvanična vijest da su sudije iz reda Hrvata i Srba preglasane i da je odluka usvojena voljom dvojice bošnjačkih i trojice međunarodnih sudija. No, naknadno je utvrđeno da stvari stoje drugačije: za „spornu“ presudu glasale su i sudije iz reda Hrvata, te je konačna odluka usvojena golemom većinom 7:2.
Štaviše, može se konstatirati da su upravo sudije iz reda hrvatskog naroda predvodile cijelu akciju u Ustavnom sudu BiH. Naime, treba znati da je cijeli set krajnje spornih zakona o zemljištu izazvao burnu reakciju Katoličke crkve, koja je prva ustala i usprotivila se primjeni Zakona o premjeru i katastru.

  • Društvo

  • 21. Feb. 2020  21. Feb. 2020

  • 6

U dvije godine funkcioniranja Vlade RS pod vođstvom Radovana Viškovića, usvojena su naime čak tri zakona koja se odnose na zemljište i sva tri su koncipirana protiv Ustava BiH i elementarnih principa pravde i pravičnosti.

SVE JE POČELO U MAHOVLJANIMA

Inicijalna kapisla hrvatskog i bošnjačkog nezadovoljstva eksplodirala je primjenom Zakona o premjeru i katastru usvojenog preglasavanjem hrvatskih i bošnjačkih poslanika u Skupštini RS.  Zemljište koje je u općini Mahovljani, oko 20 kilometara od Banja Luke, koristila katolička crkva, uknjiženo je na Republiku Srpsku, što je izazvalo oštru reakciju Biskupske konferencije u BiH. Dok je HDZ na čelu s Draganom Čovićem gromoglasno šutio, biskupi su podigli glas optužujući vlast RS za otimanje crkvene imovine kao i oduzimanje privatne imovine Hrvata i Bošnjaka, koje je vojska bosanskih Srba ubila ili protjerala tokom rata devedesetih.

Komisija Iustitia et pax (Pravda i mir) Biskupske konferencije BiH, kojom predsjedava biskup banjalučki mons. Franjo Komarica, sa zabrinutošću je konstatirala da se Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske u praksi pokazuje kao perfidan. Tim se zakonom uvodi novi sistem evidentiranja nekretnina i prava na nekretnine, ali se ujedno omogućuje "pravo" na otuđenje imovine zakonitim vlasnicima.

Cjelokupan proces koji to omogućuje odvija se na način da Komisija, koju ustanovljuje Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, u katastarskoj općini u kojoj kani osnovati katastar nepokretnosti, nakon prikupljanja dokumentacije, objavljuje javni oglas 30 dana prije početka izlaganja podataka.

Osobama kojih se to tiče i koje se ne jave na ovaj oglas, a čije je prebivalište, odnosno boravište "nepoznato" jer su najčešće žrtve ratnog etničkog čišćenja, kao i onima koji budu pozvani radi sudjelovanja u postupku izlaganja podataka, a ne odazovu se niti opravdaju svoj izostanak, Komisija postavlja privremenog zastupnika.

- U aktuelnoj situaciji i kako pokazuju iskustva brojnih fizičkih i pravnih osoba, taj posao se ne radi dovoljno transparentno i stručno jer stranke kojih se to tiče uglavnom ne budu obaviještene o ovim postupcima. Rezultat takvog postupanja je da dotični vlasnici gube svoju imovinu. Tako se zapravo daje legitimitet bezakonju i samovolji aktualnoj entitetskoj vlasti. Ujedno se krši jedno od osnovnih ljudskih prava - pravo na privatno vlasništvo. S obzirom na bolna sjećanja tokom ratnih stradanja i protjerivanja stotina hiljada građana BiH, Komisija izražava utemeljenu bojazan da bi nastavak dosadašnjeg načina provedbe spomenutog entitetskog zakona mogao biti završni čin - za budućnost naše zemlje - fatalnog "etničkog čišćenja" i definitivnog iskorjenjivanja mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine, stajalo je u saopćenju komisije Biskupske koferencije. .

- Ovaj Zakon je nepravedan te protivan i Ustavu BiH i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima jer se imovina države BiH nastoji utvrđivanjem faktičkog stanja upisati na entitet Republika Srpska prije nego se donese zakon o državnoj imovini na nivou cijele BiH. Njime su najviše pogođeni brojni građani BiH koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove, svoju imovinu i svoju domovinu – istaknuto je u saopćenju komisije Biskupske koferencije. .

Žalosna je činjenica da ovakav način otuđenja privatne imovine do sada prolazi "ispod radara" gotovo svih relevantnih političkih i društvenih institucija u BiH, kao i bez odlučne i učinkovite reakcije međunarodnih predstavnika u BiH, navela je Komisija Iustitia et pax Biskupske konferencije BiH.

Ujedno je pozvala sve domaće i međunarodne političke strukture i institucije u BiH na jače zanimanje za postojanje navedenog entitetskog zakona te ispravljanje dosadašnjih nepravdi i sprečavanju novih.

GROMOGLASNA ŠUTNJA HDZ-A

Jednako žučnu reakciju izazvao je Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama, kojeg je Narodna skupština Republike Srpske usvojila krajem prošle godine, ponovno uz prešutnu suglasnost HDZ-a.

Tim Zakonom se uređuje pravo na posjed i korištenje zemljišta dodijeljenog srpskim i crnogorskim dobrovoljcima iz balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata.

Klubovi delegata bošnjačkog i hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS-a pokrenuli su postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa na ovaj zakon pred Ustavnim Sudom RS-a, ocjenjujući da je to novi udar na imovinu Bošnjaka i Hrvata u RS-u.

Iz Biskupske konferencije su poručili da bi „provedbom ovoga Zakona bila trajno oteta imovine koju su otuđile državne vlasti između dva Svjetska rata pa sve do 1955. godine“. 

„S obzirom na bolna sjećanja tijekom ratnih stradanja i protjerivanja stotina tisuća građana BiH, Komisija (Biskupske konferencije BiH) izražava utemeljenu bojazan da bi nastavak dosadašnjeg načina provedbe spomenutog entitetskog Zakona mogao biti završni čin - za budućnost naše zemlje - fatalnog etničkog čišćenja i definitivnog iskorjenjivanja mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine“.

Uprkos protivljenu hrvatskih i bošnjačkih poslanika, srpska većina je usvojila Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama, pa će i o njemu konačnu riječ dati Ustavni sud BiH.

Ministarstvo poljoprivrede RS-a, nije se obaziralo na ove  promjedbe pa je po hitnom postupku sačinilo Zakon o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, kojim je  propisano (Član 53.) da vlasnički titular bude RS a da se BiH uopće i ne spominje.

Kao što je poznato, Ustavni sud je osporio RS-u pravo svojine nad državnim poljoprivrednim zemljištem, smatrajući da je titular BiH a ne entiteti.

U narednih nekoliko mjeseci Ustavni sud će razmatrati i apelaciju koju su hrvatski i bošnjački poslanici uputili na  Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama. Sasvim je izvjesno da će Ustavni sud oboriti ovaj zakon i presuditi u skladu sa zahtjevom delegata Bošnjaka i Hrvata te da će za tu odluku glasati golema većina sudija, uključujući i dvojicu iz reda Hrvata.

(Sl.B.)

loading...

Komentari - Ukupno 6

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...