Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić primljen je u subotu 15. februara u audijenciji kod pape Franje, a nakon toga se, kao što i priliči kod takvih državničkih susreta, sastao i s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom.

Predsjedatelj Komšić upoznao je papu Franju s aktualnom političkom situacijom u BiH. Razgovarano je o odnosima Svete Stolice i Bosne i Hercegovine te je naglašeno da će Vatikan “i dalje pružati konstruktivnu političku potporu Bosni i Hercegovini kao multietničkoj državi, te potporu njenom putu ka euroatlantskim integracijama”.

Predsjedništvo BiH u svom priopćenju kaže da je predsjedatelj Komšić istaknuo da je za Bosnu i Hercegovinu pravo i jedino rješenje njeno članstvo u NATO-u i Europskoj uniji. Dodaje se da je potvrđena potreba da se osigura poštivanje temeljnih ljudskih prava svih građana Bosne i Hercegovine. Razgovarano je i o zajedničkim interesima na regionalnom i međunarodnom planu, kao što su mir i sigurnost, poticanje dijaloga i kako odgovoriti na izazove sa kojima se susreću zemlje Zapadnog Balkana.

U nešto sažetijem priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice čitamo da se, što se tiče unutarnjeg stanja zemlje, s posebnom pažnjom razgovaralo o položaju katoličke zajednice. Isto tako spomenula se potreba da se osigura “puno poštovanje prava svih građana i učinkovita jednakost sva tri konstitutivna naroda”. Dotaknuta su spomenuta pitanja od zajedničkog interesa, ali također je bilo riječi i o mogućnostima proširenja Europske unije na Bosnu i Hercegovinu i susjedne zemlje.

Tri stvari valja ovdje istaknuti: kao prvo, da će Sveta Stolica, koju ovaj novinar smatra najpouzdanijem partneru Bosne i Hercegovine, i dalje “pružati konstruktivnu političku potporu Bosni i Hercegovini kao multietničkoj državi”. Nitko, ali zaista nitko na svijetu ne podržava BiH kao što to čini rimski biskup, poglavar Katoličke crkve. Zar ste već zaboravili da je papa sveti Ivan Pavao II. intervenirao čak 263 puta zauzimajući se za mir u BiH i za opstojnost ove države?! Zar se zaboravljaju pohodi toga pape Sarajevu (12. i 13. aprila 1997., ali i da je želio doći u septembru 1994. pa je održao molitveni skup za BiH u Rimu) i Banja luci (22. juna 2003.), odnosno pohod pape Franje Sarajevu (6. juna 2015.)?

Drugo što izdvajam je da Sveta Stolica vrlo snažno podržava ali i promiče europski put Bosne i Hercegovine. Puno je bilo prilika da se u to osvjedočimo. Papa Franjo je to naglasio i u svom govoru u europskom parlamentu u Strasbourgu 25. novembra 2014.

Treće: Sveta Stolica zagovara multietičnost i ravnopravnost i u tome treba prepoznati dvije geste u istom tjednu. Prva je da je tjedan započeo susretom pape Franje i Željka Komšića, a druga je da tjedan završava velikim priznanjem Svete Stolice vrhbosanskom nadbiskupu, kardinalu Vinku Puljiću.

Pojasnit ću: mediji, nažalost, nisu registrirali prevažnu vijest a to je da će ove nedjelje, 23. februara, na završnici susreta biskupa mediteranskih zemalja u Bariju (Italija) papu Franju pozdraviti domaćin, predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Gualtiero Bassetti, zatim kardinal Vinko Puljić i, kao treći, apostolski upravitelj Latinskoga jeruzalemskog patrijarhata nadbiskup Pierbattista Pizzaballa. Riječi zahvale će kazati alžirski nadbiskup Paul Desfarges, predsjednik Sjevernoafričke biskupske konferencije (CERNA).

Da, dobro ste pročitali: za Svetu Stolicu Bosna i Hercegovina je i mediteranska zemlja (pa vi sada minimalizirajte izlaz na more ove zemlje kod Neuma, pa i onaj koji je BiH otet, u Sutorini). Najvažnija diplomacija na svijetu, vatikanska, što radi? Pred papom da govori o velikoj temi našeg prevažnog pisca i humanista Mostarca Predraga Matvejevića - “Sredozemlje - granica mira” dovodi sarajevskog nadbiskupa!

Je li to greška, ili pak hir? Ne! To je vrlo fini dokaz ne samo koliko je Sveta Stolica suptilna i postojana, koliko je seriozna i dorečena, već i da joj je itekako stalo do Bosne i Hercegovine. Mogao je Papu pozdraviti, ako je o našoj regiji i Mediteranu riječ, i zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, koji je isto u Bariju, ali, pazite, od svih mogućih rješenja Sveta Stolica bira Vinka Puljića! Kud će te veće priznanje i veću potvrdu ljubavi Pape prema BiH od ovoga?

A pošto kardinal Vinko Puljić tek ima da govori, pošto ne znam što će i kako sutra prozboriti, ja ću iduću subotu kolumnu u "Slobodnoj Bosni" posvetiti baš njemu. Ide, naime, Vinko Puljić u mirovinu, u septembru (kardinal Puljić rođen je 8. septembra 1945. u mjestu Priječani pored Banje Luke, a biskupi i svećenici idu u mirovinu po sili crkvenog zakona kada navrše 75 godina). Znamo već i da će ga nasljediti dosadašnji vojni biskup Tomo Vukšić. Papa Franjo imenovao je biskupa Vukšića 22. januara nadbiskupom koadjutorom Vrhbosanske nadbiskupije (dakle, nadbiskupa s pravom nasljedstva).

Do iduće subote, ako Boga da. Do tada, razmislite malo o ovome ovdje izloženom. I vjerujte mi na riječ: ne bi bilo Bosne i Hercegovine da nije bilo Svete Stolice i da nema Svete Stolice pored nje i uz nju, kao i sve drugo što je povezano s radom Katoličke crkve na ovom terenu. Željko Komšić to jako dobro razumije.

Elem, zašto je Komšić miran, rekao bih i relaksiran lik usred tolikog lupetanja Milorada Dodika o kraju i skorom nestanku BiH? Jer zna kako stoje stvari. Što mislite, čija je jača, ovog pajde iz Laktaša ili riječ onoga koji sjedi na katedri Svetoga Petra?

Dodik je lani u aprilu, kada je, kao predsjedavajući, bio kod pape Franje, izjavio “kako Sveta Stolica odlično razumije stanje u BiH”. U pravu je čovjek. Pitanje je da li on razumije stanje onako kako ga shvaća Sveta Stolica.

Kada šamara BiH, Dodik izgleda da ne konta da udara po licu pape Franje, a ja ne vjerujem da će svijet (Washington, Bruxelles... pa ni Moskva) to pozdraviti. Mislim da se Milorad Dodik na krivog namjerio.

Misli Dodik: eto, i ja sam bio kod Pape i fotografisao sam se. Sve je riješeno! Ne, kume, ne ide ti to tako. Papa te je primio kao legitimnog predstavnika BiH. Usuglasili ste se! Pa ti pivaj borbene. Uzaludno, naravno.