Posljednje izjave člana državnog Predsjedništva Milorada Dodika pokazuju da ga ohrabruje šutnja visokog predstavnika kojem se otvoreno podsmijava, ali i podrška koju dobija od Aleksandra Vučića koji deklarativno poštuje Bosnu i Hercegovinu. Ništa novo u nastupu Milorada Dodika ni danas. Čija je Banja Luka?

Banja Luka je prije svega Banjalučana, i svih Bosanaca i Hercegovaca. On te poruke šalje svojim glasačima, hoće da bude najveći Srbin u BiH, ali i u nekim drugim zemljama. Dodik prije podne pošalje izjave napada, a onda se poslije podne pokaje i šalje poruke mira. To je tako zato što ima one koji ga takovog vole. Hrabar je onoliko koliko ga pusti međunarodna zajednica.

Kako komentarišete ove vrlo otvorene provokacije Milorada Dodika na račun međunarodne zajednice i visokog predstavnika u našoj zemlji. Zabrinjava li vas to, kao što visokog predstavnika sve što se ovdje dešava samo zabrinjava?

Na svaku izjavu koja prijeti suverenitetu ove zemlje treba reagirati. Koliko je jak pritisak međunarodne zajednice te poruke će biti tiše. Jedno vrijeme on je takav kakav je bio potreban međunarodnoj zajednici, ali više ne. Pitanje šta će prevagnuti u njihovim stavovima. On uvijek ima potrebu da bude u centru pažnje, i onda da sve to usmjeri na RS.

Na sjednici Narodne skupštine RS-a, maratonskoj, što i nije neka novina, jutros u 5, opet bez iznenađenja pozicija je izglasala veto na dvije tačke po prijedlogu Milorada Dodika. Jedna od tačaka je zvanična posjeta crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića. Gospodine Ramiću, koliko je sporno što vanjsku politiku, koja je državna nadležnost, diktira entitet?

Prije svega Dodik se nije sanašao u ulozi člana predsjedništva, to nije ambijent u kojem se snalazi. Imao je nekoliko kriza, trebalo mu je objašnjavati šta koja zastavi znači, ali i to šta on predstavlja. Generalno ima problema s pravnim formulacijama, navikao da u RS što pomisli i ostvari se, pa bi i cijeloj državi, ali to mu neće uspjeti. Kada promijeni i stavove oni ga podrže i u stavovima. Neka stvari koje donosi u NSRS-u, nepotrebne su, onda sporazum s Europskom konvencijom. Na neki način srozava sam mehanizam zaštite entiteta RS.

Drugi veto koji je Dodikova pozicija u entitetskoj skupštini jutros izglasala odnosi se na sporazum s Fronteksom. Ova evropska agencija pokazala se izuzetno značajnom u kontekstu aktuelne migrantske krize, ona osnažuje granice svim evropskim zemljama, samo se kod nas, tačnije u entitetu RS, priča o tome da bi ova saradnja ugrozila neke vitalne interese. Može li tu biti istine ili je riječ o običnim podvalama? 

Odnos prema migrantima od strane RS -a je interesantan zato što puštaju da migranti ulaze kako hoće, pokušavaju da teret prebace na Fderaciju BiH. On Bošnjake ne naziva tako nego muslimani, kao što i migrante naziva, onda u nekom trenutku kaže da su to teroristi i važno je da se RS zaštiti. U narednom periodu ćemo imati veliki problem s krizom, ali eto Fahrudin Radončić nešto radi, i valjda će stanje biti bolje.

Šta je ono na šta ste eventualno posebno ponosni ili čime ste zadovoljni, a što je urađeno u vašem mandatu?

Mi se trudimo biti što više na terenu i bolje osjećamo problem ukoliko razgovaramo s povratnicima. Podrška Vlade Federacije BiH je značajna, ali rješavanje problema je teško, samo oko 7 posto problema uspijevamo rješiti stvari. S druge strane imamo dosta pozitivnih primjera, ima onih koji ne bi mijenjali svoje povratničko mjesto za bilo koje drugo. Zato ćemo nastaviti da im pomažemo.

Kakvu budućnost  možemo očekivati u Srebrenici?

Naša budućnost će biti svijetlija ukoliko profunkcionišu institucije i to je preduslov za mir, jer inače ratni zločinci postaju uzor mladim ljudima. Kada oni budu procesuirani to se neće dešavati. Svakako, neke institucije u našoj zemlji ne funkcionišu kako treba, vrijeme je da se to promijeni.

(Hayat.ba / SB)