Ideja jačanja imuniteta svima nam je vrlo privlačna, no sposobnost da to i postignemo pokazala se nedostižnom iz nekoliko razloga. Imuni sistem je upravo to - sistem, a ne jedinka. Da bi pravilno funkcionirao, nužni su sklad i ravnoteža.

Iako za sada ne postoji naučno dokazana izravna veza između načina života i poboljšanja imunološke funkcije, to ne znači da učinci načina života na imunosni sustav nisu intrigantni i ne bi trebali biti proučeni. Upravo zato naučnici i istražuju učinke prehrane, vježbanja, dobi, psihičkog stresa i drugih faktora na imunološki odgovor. U međuvremenu, opće strategije zdravog života dobar su način da počnete pružati podršku svom imunom sistemu.

Svaki dio vašeg tijela, uključujući i imuni sistem, bolje funkcionira kada je zaštićen od negativnog utjecaja okolišnih faktora i kada ga podržavate odabirom zdrave životne strategije, što podrazumijeva da:

• ne pušite;
• jedete mnogo voća i povrća;
• redovno vježbate i održavate tjelesnu kondiciju;
• ne pretjerujete u količini hrane koju unosite i održavate primjerenu tjelesnu težinu;
• ne pijete alkohol ili, ako već pijete, da to bude umjereno;
• dovoljno spavate;
• poduzimate sve kako biste izbjegli zarazu (npr. čestim pranjem ruku i temeljitom termičkom obradom namirnica – mesa);
• pokušate smanjiti stres (a ako vam to ne polazi za rukom, pozabavite se nekom od antistresnih tehnika).

Starija dob - slabiji imunološki odgovor

Kako starimo, imunološki odgovor je sve slabiji, što posljedično rezultira većim brojem infekcija i većom pojavom malignih oboljenja.
 
Iako neki ljudi zdravo stare, zaključak mnogih studija je da, u usporedbi s mlađim ljudima, stariji imaju veću vjerojatnost obolijevanja od zaraznih bolesti, kao i veću vjerojatnost od smrtnog ishoda kao njihove posljedice. Infekcije respiratornog sistema, gripa, a osobito upala pluća, vodeći su uzrok smrti kod osoba starijih od 65 godina širom svijeta. Niko sa sigurnošću ne zna zašto je tome tako, no neki naučnici primjećuju da je taj povećani rizik povezan sa smanjenjem broja T stanica, vjerojatno zbog postupne atrofije timusa i sve manje produkcije T stanica koje su važne u borbi protiv infekcije. 

 
Čini se da postoji veza između prehrane i imuniteta kod starijih osoba. Oblik neishranjenosti, koji je iznenađujuće čest čak i u bogatim zemljama, poznat je kao „malnutricija mikronutrijenata“. Nedostatak esencijalnih vitaminima i minerala u tragovima koji se unose suplementacijom redovite prehrane može biti čest u starijih osoba. Osim što stariji ljudi obično manje jedu, njihova prehrana nije raznolika. Postavlja se pitanje može li dodatak prehrani pomoći starijim osobama održati zdravlje imunog sistema. 

Biljke i dodaci prehrani

Danas je na tržištu dostupan velik broj proizvoda za koje se tvrdi da podupiru imunitet ili na neki drugi način potiču zdravlje imunog sistema. Iako je utvrđeno da neki proizvodi mijenjaju određene komponente imunološke reakcije, do sada nema dokaza da oni zapravo potiču imunitet do točke u kojoj ste bolje zaštićeni od infekcije i bolesti. Postoje dokazi da razni nedostaci mikronutrijenata - na primjer, nedostatak cinka, selena, željeza, bakra, folne kiseline te vitamina A, B6, C i E - mijenjaju imunološke reakcije kod životinja, što je mjereno u epruveti, dakle, in vitro. Međutim, utjecaj tih promjena u imunom sistemu na zdravlje životinja manje je jasan, a učinak sličnih nedostataka na imunološki odgovor kod ljudi tek treba procijeniti. 

Umjerena hladnoća ne narušava imunitet

Čim zahladi, gotovo svaka majka ponavlja: „Toplo se obuci jer ćeš se prehladiti!“ Istraživači koji proučavaju odnos hladnoće i imuniteta smatraju da normalna izloženost umjerenoj hladnoći ne povećava osjetljivost na infekciju. Većina zdravstvenih stručnjaka slaže se da je zima sezona gripe i prehlade ne zato što je ljudima hladno, nego zato što provode mnogo vremena u kućama, u bližem kontaktu s drugim ljudima koji prenose uzročnike bolesti.