U jeku globalne pandemije COVID-19 većina zemalja se bore saradnjom i solidarnošću države i naroda, što nije slučaj sa Iranom u kojem je napravljen niz propusta u samom startu suprotstavljanja opasnom korona virusu, javlja Anadolu Agency (AA).

Iran spada u red zemljama koje su najteže pogođene korona virusom. Do sada su vlasti u toj zemlji potvrdile da je virusom zaraženo 29.406 ljudi, a da je od posljedica zaraze preminulo 2.234 oboljelih.

Među glavnim faktorima naglog rasta broja zaraženih i umrlih je to što se građani ne pridržavaju mjera koje državni organi izriču. Nedostatku povjerenja građana u vlast doprinijele su tvrdnje da je prvi slučaj korona virusa u Iranu dugo skrivan i da su zakašnjele mjere borbe protiv širenja virusa.

Parlamentarac Behram Parsayi i pravnica i Nobelovka Shirin Ebadi optužili su Revolucionarnu gardu Irana, odnosno njenu aviokompaniju Manan da je odgovorna za ulazak pojavu korona virusa u toj zemlji.

Rektor Univerziteta u Mashadu Muhammes Huseyin Bahreyini je pak kazao da iza brzog širenja smrtonosnog virusa u Iranu leži činjenica da u Kumu boravi 700 kineskih studenata.

Vjerski poglavar Irana ajatolah Ali Hamnei i za ovu krizu je optužio Sjedinjene Američke Države (SAD) koje je po ko zna koji put nazvao najvećim neprijateljem Irana.

Hamnei je za brzo širenje virusa glavnim razlogom naveo američke sankcije, a ukazao je i na mogućnost teorije zavjere u vezi sa pandemijom.

Pomoć Iranu u borbi protiv korona virusa poslale su Turska, Katar, Japan, Francuska, Kina i Svjetska zdravstvena organizacija, a profesor sa Univerziteta u Kumu Muhammed Taki Fazil Muyebbedi optužio je zvanični Teheran da politizira krizu u vezi pandemije.

Glavnim razlogom brzog širenja korona virusa u Iranu i velikog broja smrtnih slučajeva u toj zemlji smatra se to što su vlasti dugo tajile pojavu virusa i tako kasno krenule s mjerama suzbijanja.

Bivši ministar zdravstva Irana Hasan Kadizade Hashimi kazao je da su vlasti informirane o pojavi korona virusa u Iranu najmanje dva mjeseca prije nego li su javnosti saopćili tu činjenicu.

Treba ukazati i na izjave najviših iranskih zvaničnika koji su podcjenjivali prijetnju koju predstavlja korona virus. I sam ajatollah Hamnei je početkom krize kazao da to nije neki veliki problem, a predsjednik države Hassan Rouhani je pak najavljivao da će sve biti riješeno za četiri dana.

Potpredsjednik iranskog parlamenta Mesud Pezeshkiyan kritikovao je neodgovorne izjave iranskih čelnika i poručio da je borbi protiv korona virusa Iran morao ozbiljnije pristupiti.

Među faktorima koji su pogodovali brzom širenju korona virusa u Iranu je i slaba koordinacija između iranskih institucija i kasno formiranje nacionalnog kriznog štaba.

Na čelo kriznog štaba ajatolah Hamnei je imenovao načelnika Generalštaba Muhammeda Bakirija koji je po preuzimanju te funkcije najavio izlazak vojske na ulice i zatvaranje svih gradova.

Predsjednik Irana Rouhani mu je odgovorio da karantina za gradove nije, niti će biti u Iranu.

General Bakiri nije uspio provesti stroge mjere, ali ponašanjem nije uspio javnost ubijediti da je bio ozbiljan u toj nakani. Naime, on je 23. marta u Teheranu organizirao dženazu-namaz i komemoraciju za preminulog generala Huseyina Essedullahija kojima su prisustvovale hiljade vojnika i građana. Činio se da niko od prisutnih ne mari za problem korona virusa u toj zemlji.

Iz Ministarstva zdravstva su oštro kritikovali taj događaj, baš kao što su kritikovali i tvrdnje ajatolaha Hamneija i komandanta Revolucionalrne garde Huseina Salamija o navodnom američkom bioterorističkom napadu na Iran.

Situaciju u Iranu komentirao je socijolog Erdeshir Behrami koji je posebno ogorčen bio zbog zakašnjelih preventivnih mjera u gradu Kumu u kojem su zabilježeni prvi slučajevi zaraze u Iranu.

“Historija je u više navrata pokazala da iranske državne vlasti prvo negiraju kriizu, pa je onda podcjenjuju i na kraju za nju optužuju neke strane faktore. To kroz historiju predstavlja razlog zašto ljudi u Iranu ne vjeruju državnim rukovodiocima“, kazao je Behrami.