ZABORAVLJENI HEROJ BIO JE JEDAN OD NAJVEĆIH: Čuveni mitraljezac prošao je sito i rešeto; Bio je trn u oku fašista, a onda su ga četnici zvjerski likvidirali kod Bihaća…

„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz povijesti

  • Jeste li znali

  • 03. Apr. 2020  

  • 2

Glavni junak naše današnje priče je Marko Orešković, sudionik Prvoga svjetskog rata, Španskog građanskog rata, Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. U proljeće 1912. godine Orešković je skupa sa grupom mještana iz rodne Like otišao na rad u Njemačku. Nakon početka Prvoga svjetskog rata 1914. godine vratio se u Liku i sljedeće godine bio mobiliziran u Austrougarsku vojsku. Kao protivnik Austrougarske monarhije i pristalica ujedinjenja svih južnoslavenskih naroda, često je dolazio u sukob s nadređenima.

U novostvorenoj Kraljevini SHS ponovno je stupio u mornaricu, ali je na brodu „Dunav“ brzo došao u sukob sa zapovjednikom broda. Poslije zatvora, otišao je u pilotsku školu gdje je poslije dvije godine provedene u školi, odnosno šest u vojsci, demobiliziran kao rezervni podoficir. Poslije jednogodišnjeg rada u raznim mjestima Makedonije i Kosova, 1926. godine došao je u Beograd, gdje se učlanio u sindikat. Godine 1927., bio je primljen u članstvo Komunističke partije Jugoslavije. Zbog revolucionarno-političkog brzo je došao u sukob s policijom. U jesen 1929. godine ponovo je uhapšen te osuđen na pet godina zatvora, a kaznu je izdržavao u Sremskoj Mitrovici i Lepoglavi.

MARKO OREŠKOVIĆ NA ČELU KOLONE U ŠPANIJI

Poslije izdržane zatvorske kazne, protjeran je u rodno selo, ali je otišao u Sloveniju, gdje je opet bio uhićen. Poslije zatvora u Ljubljani i Mariboru, ponovno je protjeran u rodno selo, ali je umjesto toga otišao u Zagreb, gdje je nastavio politički rad. Godine 1936. ilegalno je otišao u Španiju, gdje je bio mitraljezac u Drugoj četi 129. internacionalne brigade, a zatim vodnik i partijski rukovoditelj čete „Đuro Đaković“. Poslije povratka u Kraljevinu Jugoslaviju, 1939. godine, uhapsila ga je zagrebačka policija. Poslije nekoliko mjeseci provedenih u zatvoru pušten je, poslije štrajka glađu.

Na Prvoj konferenciji Komunističke partije Hrvatske 1940. godine, bio je izabran za člana Centralnog komiteta KP Hrvatske. Policija ga je ponovno uhapsila i zatvorila u Lepoglavu, ali je uspio pobjeći iz zatvora, nakon čega je prešao u ilegalu.

Poslije njemačke invazije na Sovjetski Savez, 13. jula 1941. CK KPJ poslao je Oreškovića u Liku da pomogne u organizaciji oružanog ustanka. Dana 27. jula počeo je ustanak lokalnog srpskoga stanovništva, koje je bilo terorizirano od ustaškog režima, na području istočne i jugoistočne Like, sjeverne Dalmacije i jugozapadne Bosne, čije je središte bilo u Drvaru.

Marko Orešković, bio je Hrvat koji imao veliko poštovanje među srpskim stanovništvom, koje mu je spjevalo stihove:

„Drug je Marko hrvatskoga roda, al' je majka srpskoga naroda“ i „Da ne bi druga Marka, još bi mnoga zakukala majka“.

No, jedna je frakcija lokalnog stanovništva pristupila četnicima i suprotstavila se Oreškoviću, koji je radio na tome da ustanak pređe međuetničke granice.

Orešković je napisao uputstvo o organizaciji partizanskih odreda, a u uputstvu je tražio reorganizaciju vojnih jedinica, ali i kritizirao zločine koji su se dogodili tokom Ustanka u Srbu.

Oreškovića su ubili četnici i bacili u jamu, 20. oktobra 1941. godine u selu Veliko Očijevo kod Bihaća, prilikom njegovog povratka iz Drvara u Liku.

Mjesec dana nakon pogibije, prvi partizanski odred formiran u Hrvatskoj dobio je ime po njemu, a njegovo ime nosila je i Prva lička proleterska udarna brigada Šeste ličke divizije. Za narodnog heroja Jugoslavije proglašen je 26. jula 1945. godine.

Poslije rata, Marko Orešković postao je jedna od ikona Narodnooslobodilačke borbe. Njegovo ime nosile su mnoge ulice i trgovi, škole, kasarne i druge državne institucije, čak i jedno selo kraj Bačke Topole, sve do 2003. godine.

(SB)

loading...

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...