Njemačka je najveći izvoznik, s vrijednošću izvoza u 2019. od 136,2 milijarde dolara i 14 posto udjela u svjetskom tržištu.

Na drugom je mjestu SAD sa 116,6 milijardi dolara i udjelom od 12 posto. Treća je Švicarska s 90 milijardi dolara izvoza i devet posto udjela u globalnom tržištu.

Te tri zemlje čine nešto više od trećine svjetskog izvoza medicinskih proizvoda, utvrdio je WTO.

Vrijednost uvoza porasla je prošle godine pet posto, premašivši 1.000 milijardi dolara. Time je ukupna vrijednost globalne razmjene medicinskih proizvoda u 2019. dosegnula oko 2.000 milijardi dolara, što odgovara oko pet posto vrijednosti ukupne globalne robne razmjene.

Kina najveći izvoznik maski

Kina je sedmi izvoznik cijele skupine medicinskih proizvoda ali je najveći izvoznik zaštitnih maski i drži gotovo četvrtinu globalnog tržišta. Zajedno s Njemačkom i SAD-om proizvodi gotovo svaku drugu masku, prema podacima WTO-a.

Singapur pak predvodi malobrojnu skupinu izvoznika respiratora i ventilatora u koju su se još svrstali SAD, Nizozemska i Kina. Zajedno proizvode više od polovine tih uređaja za medicinsku podršku disanju.

Zbog pandemije koronavirusa bolnice širom svijeta pokušavaju ih nabaviti a u posljednje vrijeme i same organiziraju proizvodnju pojedinih dijelova 3D printanjem, uz podršku kompanija iz drugih sektora ali i organiziranih inicijativa građana.

Od zanemarivog udjela u razmjeni do nestašice

WTO je posebno objavio podatke za proizvode kojih nema dovoljno za borbu protiv Covida 19, prema čestim upozorenima vlada, međunarodnih organizacija i medija.

Riječ je o deinficijensima i sredstvima za sterilizaciju, zaštitnim maskama, rukavicama, sapunima i sanitarnim tekućinama, monitorima za praćenje stanja pacijenata, uređajima za mjerenje pulsa, zaštitnim naočalama i vizirima, sterilizatorima, toplomjerima, ultrazvučnim i rentgen aparatima, respiratorima, maskama za kisk i uređajima poput onih za kompjutorsku tomografiju.

Ukupno je prošle godine izvezeno i uvezeno tih proizvoda u vrijednosti 597 milijardi dolara, što odgovara 1,7 posto globalne robne razmjene, navodi WTO.

Visoke carine na sapun

WTO ukazuje i na velike razlike u carinama na različite skupine proizvoda važnih za prevenciju i liječenje Covida 19.

Raspon se kreće od 2,1 posto u prosjeku za lijekove preko 3,4 posto za opremu poput respiratora, mikroskopa i skenera do 11,5 posto za proizvode za osobnu zaštitu, poput maski, rukavica i naočala. U nekim zemljama ta se stopa penje i na 27 posto.

U WTO-u izdvajaju prosječnu carinu na uvoz sapuna od 17 posto, dodajući da u nekim zemljama članicama premašuje i 50 posto.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje redovno temeljito pranje ruku sapunom i vodom kako bi se spriječila zaraza a kao alternativu sugerira upotrebu dezinficijensa.

(SB / Hina)