..., istakla je u intervjuu za RSE Nedžma Džananović-Miraščija, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

BiH je, uz Kosovo, jedina zemlja na prostoru Zapadnog Balkana koja nema kandidatski status za članstvo u EU. Koliko će aktualna pandemija korona virusa dodatno usporiti daljnji proces integracije BiH u EU?

Svi smo u nekim vanrednim okolnostima, kako mi, tako i političke strukture van Bosne i Hercegovine. Jako je teško govoriti o tome kada će se neki politički razgovori uopće nastaviti, kada će se nastaviti oni politički razgovori koji se tiču integracijskog procesa. Što se tiče same Bosne i Hercegovine, mislim da je postojala jedna prilika i sa novim sazivom Vijeća ministara da se napravi određena reenergizacija cijelog ovog procesa, jedna energijska obnova ovog procesa, međutim, ono što smo mogli da vidimo jeste da Vijeće ministara nije pokazalo neku jasnu viziju toga, i mimo ovih vanrednih okolnosti. Nije bilo jasne vizije toga šta će Vijeće ministara raditi na planu eurounijskih integracija. Mislim da su se s razlogom i brojni diplomati u Sarajevu, pogotovo iz država članica EU, upitali da li je predsjedavajući Vijeća ministara uopće pročitao Mišljenje, uopće pročitao analitički izvještaj. To je bio jedan od prvih dojmova.

Ja nisam sigurna da li je on kasnije uopće imao vremena popraviti taj dojam i malo se zainteresirati za taj proces. Mislim da je to jedna od zabrinjavajućih stvari, koja je već u njegovim prvim istupima, kad govorim o onim svim okolnostima koje su prethodile ovoj vanrednoj situaciju, da je propustio priliku da se i javnosti i diplomatskom koru, dakle onima koji su partneri u procesu eurounijskih integracija, predstavi kao politička ličnost, kao neko ko će voditi ovaj proces. Mislim da je dojam koji je ostavio - da je neko ko je praktično ona lutka na koncu stranačkih lidera. Mnogo toga će se promijeniti.

Ono što je možda jedna prilika na koju možemo računati je činjenica da će EU, kako bude afirmirala proces solidarnosti unutar sebe, tako i značajne resurse posvetiti revitaliziranju i ekonomije, i istraživanja, i saniranja posljedica korone, i u smislu ekonomije, i u smislu revitaliziranja nekih drugih društvenih aspekata. Nada je da će, ukoliko se mi riješimo svojih unutrašnjih boljki koje nisu vezane za koronu, da će taj proces možda čak i više vezati Evropsku uniju i prostor Zapadnog Balkana, pa i Bosnu i Hercegovinu, jedne za druge. Mislim da je još uvijek rano davati neku ocjenu kako će i Evropska unija i kako će Zapadni Balkan izgledati kad izađemo iz ove krize ili kad dođemo do tog dana, međutim, nije rano da se počne razmišljati i o onim stvarima koje se mogu raditi u međuvremenu.

A ono što je nama obaveza prije svega, i ono što imamo kao prioritete, jesu kriteriji, jesu one oblasti koje su detaljno obrazložene u analitičkom izvještaju, Mišljenja o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo, gdje stoje i politički prioriteti, i zakonodavni projekti. Mislim da nema razloga da se neke od tih aktivnosti, naravno, u prilagođenom obliku, ne nastave i u predstojećem periodu.

Više od deset mjeseci otkako je Europska komisija uručila bh. vlastima Mišljenje sa 14 kriterija za dobijanje kandidatskog statusa. Kako ste zadovoljni dosadašnjom dinamikom provedbe tih kriterija?

Što se tiče famoznih 14 kriterija, oni sasvim jasno ukazuju da Bosna i Hercegovina još uvijek nije izašla iz svog postdejtonskog okvira i svojih postdejtonskih političkih debata, i vraćaju nas upravo na ona pitanja kojima smo se mi bavili i početkom ovog milenija, ali za koje su tada u Bosni i Hercegovini postojali puno povoljniji uvjeti i puno veće šanse da ih uspješno riješimo. Nisam previše optimistična, iako, naravno, postoje neke praktične naznake, uzrokovane ovim vanrednim okolnostima, da se prioritet daje prije svega funkcionalnoj saradnji.

Integralni intervju možete pročitati ovdje.