„Nužno je pratiti podatke, adekvatno reagovati i obrazovati građane da moraju prihvatiti da će im do kraja ove godine život biti drugačiji. Neće biti uvijek ovako restriktivan kao što je sada, ali će biti takav da nećemo imati planove za ljeto kao što smo imali“, ističe Đikić.

Kada je riječ o antivirusnim terapijama, on ističe da postoje zablude o hlorokinu i drugim medikamentima.

„To nisu antivirusni lijekovi i bilo je jako žalosno vidjeti kad su političari počeli to promovisati, pogotovo u Americi, pa su ljudi popili veliku količinu iz akvarija gdje ima dosta kinina i hlorokina. Muž je umro, a supruga je došla u bolnicu u teškom stanju, jer je to toksično“, dodaje Đikić.

Po njegovim riječima, jedino je za sada pokazao solidne rezultate lijek koji se koristio protiv ebole, ali na ograničenom broju.

„Radi se o nukleotidnom analogu koji je inhibitor RNK polimeraze, znači one koje replicifira genom virusa. Taj lijek se zove remdesivir. On je pokazao dosta dobre rezultate kod ljudi opet u kasnijoj fazi. Dosta njih je imalo blaže simptome i preživjelo je. Prema tome, to je dobar lijek, napravljen je u ozbiljnoj kliničkoj studiji, i za sad daje nadu da ćemo u tim kasnijim fazama moći spasiti ljude od smrti, ali ne i od infekcije i prenošenja virusa u populaciji,“ precizira Đikić.

On smatra da je cijeli svijet zakazao u reakciji ne samo na ovu pandemiju, već i da se već duže zapostavljaju veoma važna pitanja.

„Zašto nismo istraživali 10 najvećih opasnosti koje je Svjetska zdravstvena organizacija definisala, a to su devet virusa i jedna nepoznata bolest? U istraživanja tih virusnih bolesti smo jako malo ulagali i u budućnosti trebamo investirati više,“ ocjenjuje Đikić.

(RSE / SB)