Glavni junak naše današnje priče je Vasilije Ostroški, hercegovački episkop i pravoslavni svetac rođen u selu Mrkonjiću u Popovom polju 1610. godine.

Vasilije potječe iz pravoslavne obitelji Jovanović iz istočne Hercegovine.

Zaredio se u samostanu Uspenja Presvete Bogorodice, izabran je i posvećen za episkopa zahumskog i skenderijskog sa katedrom u samostanu Tvrdoš kod Trebinja.

Kada su Osmanlije razorile Tvrdoš, Vasilije se preselio u samostan Ostrog u Crnoj Gori, u blizini Danilovgrada.

Vjeruje se da su njegove čudotvorne moći i njegov grob opstali usprkos burnim vremenima. Neovisno o tome jesu li pravoslavci, katolici, muslimani ili protestanti, utjehu pred njegovim moćima traže svi.

Sveti Vasilije Ostroški u pravoslavnom svijetu je veliki čudotvorac čija su djela poznata i izvan granica Srpske Pravoslavne Crkve. Njegovo tijelo u cijelosti počiva u ostroškoj isposnici, nepodložno zakonu truljenja već više od 300 godina.

Pravoslavni vjernici vjeruju da  se fenomen neraspadnutosti njegovog tijela jedino može shvatiti i objasniti svetim životom Ostroškog Sveca.

Vjernici smatraju da je čudo i dokaz svetiteljstva Svetog Vasilija čudotvorna moć njegovog neraspadnutog tijela. Svetom Vasiliju vjernici i Crkva smatra za pomoćnika i iscjelitelja svih nevoljnih i bolnih, koji sa čvrstom vjerom i ljubavlju dolaze i pristupaju mu kao velikom čudotvorcu.

Postoje mnoga svjedočanstva bolesnih koji se kunu da su nakon molitve Svetom Vasiliju svojim domovima otišli zdravi i dušom i tijelom.

Zanimljivo je kako su pred najezdom Turaka, Crnogorci dva puta mošti Svetoga Vasilija Ostroškog sklanjali na Cetinje.

Sveti Vasilije je umro na današnji dan 1671. godine u Ostrogu, a upravo taj dan slavi se kao Dan Svetog Vasilija Ostroškog.

(SB)