NAJUTJECAJNIJI IZRAELSKI LIST "HAARETZ": Zašto Katolička crkva posvećuje misu nacističkim kolaboracionistima?

U sarajevskoj Katedrali ove sedmice održat će se misa u čast ubilačkih antisemitskih fašista iz Drugog svjetskog rata. To je posljednji klin u dugotrajnom projektu historijskog revizionizma lidera bosanskohercegovačkih Hrvata, Hrvatske i Katoličke crkve, piše najutjecajniji izraelski list "Haaretz".

  • Društvo

  • 15. Maj 2020  15. Maj 2020

  • 2

Dok se narodi širom svijeta ponašaju u skladu sa pravilima socijalne distance, hrvatski nacionalisti u Bosni izašli su s novom idejom: da komemoriraju fašiste iz Drugog svjetskog rata u srcu teritorije gdje su fašisti počinili genocid.

Na 29. april 2020., Počasni blajburški vod objavio je ovogodišnji komemoracioni program obilježavanja 75. godišnjice „blajburške tragedije“. Ovaj događaj organizovan je od vlasti države Hrvatske i Katoličke crkve u spomen na masakr lokalnih saradnika nacista u austrijskom selu Bleiburgu na kraju Drugog svjetskog rata, prije svega hrvatskih „ustaša“ i „domobrana“ od strane pobjedničkih komunističkih partizana. Također, ubijeno je i niz neboraca.

Komemoracije ovog događaja intenzivirale su se nakon pada komunizma. Ali, naslijeđe Bleiburga dostiglo je novi nivo devedesetih, kada je igralo veliku ulogu u hrvatskoj etničkoj mobilizaciji i razvoju nacionalnog identiteta. Ove komemoracije održavale su se u Bleiburgu i prisustvovali su im visokopozicionirani hrvatski političari. Posljednjih godina, vlasti u Austriji zabranile su događaj s obzirom na to da je postao centar za simpatizere neofašističkih ustaša i drugih neonacista: i zaista, osigurao je sebi titulu evropskog „najznačajnijeg neofašističkog 'praznika'“.

Samoprozvana Nezavisna država Hrvatska ustanovljena je 1941. godine od dijelova okupirane Jugoslavije od strane nacističke Njemačke i fašističke Italije i bila je kontrolirana od hrvatskog ultranacionalističog ustaškog pokreta. Ustaše su bile antisemitski nastrojene; Srbi, Romi, a i drugi antifašisti su podjednako bili objekt njihove smrtonosne mržnje.

alt

Ustaše su uskoro primijenile rasističke zakone nacista i osnovale koncetracione logore, poput Jasenovca, u kojem je oko 20 hiljada Jevreja ubijeno. Samo oko 25 posto Jevreja na tom području je preživjelo do kraja rata. Procjenjuje se da je pod kontrolom NDH ubijeno od 320 do 340 hiljada Srba i oko 30 hiljada Roma.

Najava održavanja mise bila je okidač za bijes javnosti. Gradske vlasti Sarajeva su brzo odgovorile. Gradonačelnik je osudio „revitalizaciju fašističkih slogana“, kao i Predsjedništvo BiH, te većina bošnjačkih političkih partija.

To je bilo i za očekivati. U Sarajevu tokom Drugog svjetskog rata izljev ustaškog terora, predvođenog Vjekoslavom „Maksom“ Luburićem, još je dio kolektivne traume grada.

Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini čvrsto je odgovorila, tvrdeći da je taj događaj „crkvena misa za zločince, uključujući Maksa Luburića, Juru Francetića i ne spominjući druge, koja komemorira krvnike naših majki, očeva, djedova, naših sunarodnjaka i svih drugih nevino stradalih od ruke fašista paradržavne tvorevine NDH“.

Svjetski jevrejski kongres imao je jednako čvrst odgovor, napominjući kako je bilo „zastrašujuće“ vidjeti „kako fašisti koji su pokušali očistiti Hrvatsku od Jevreja i Srba... dobivaju poštovanje“ kao da su „doprinijeli slobodi i nezavisnosti moderne hrvatske države, države čiji se Ustav bazira na antifašističkoj borbi te borbi protiv nacističkog režima i njegovih saradnika".

Izraelska ambasada u Tirani, u kojoj je i nerezidentni ambasador za BiH, objavila je izjavu podržavajući Jevrejsku zajednicu, napominjući da je protivljenje blajburškoj komemoraciji rasprostranjeno među „cijenjenim građanima Bosne i Hercegovine, od kojih većina može biti ponosna na doprinos njihovih familija antifašističkom naslijeđu i ratu protiv nacizma i njihovih kolaboracionista“.

Iako je planirano da lokalni imam uzme ućešće u zagrebačkoj komemoraciji, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini brzo je odbacila legitimaciju događaja, ističući da „neće učestvovati u komemorativnom događaju na Bleiburgu“.

Ambasada SAD u BiH tvitovala je onima „koji organiziraju blajburšku komemoraciju u BiH, da se suzdrže od historijskog revizionizma i retrogradne retorike“.

Odgovor vodeće hrvatske nacionalne stranke HDZ-a, predvođene Draganom Čovićem, i njenim pandanom Hrvatskim narodnim saborom, bio je predvidiv. Prolijevali su lažne suze da je to bio napad na Hrvate i Katoličku crkvu.

Zatim, tu je i iznenađujući odgovor srpskog nacionalnog lidera i Čovićevog saveznika Milorada Dodika i Srpske pravoslavne crkve. Dodik je izjavio da „bez želje da ijednoj crkvi ili vjerskoj zajednici sporimo pravo na služenje, moram da kažem da smo i samom najavom takve mise duboko uznemireni“.

Osude tu nisu stale. Hrizostom Jević iz Mitropolije dabrobosanske izjavio je da se osjetio „izdanim“, dodavši: „Izvitoperene vrijednosti! Zar je ovo moguće u jednoj crkvi? Nadali smo se da možemo krenuti putem zajedništva. Ali, kako ići zajedno?" te je najavio da će Crkva prekinuti sve veze s Katoličkom crkvom u BiH.

Skoro deceniju ranije, Katolička crkva u BiH uspjela je da tiho vrati ostatke ustaškog kolaboracioniste i antisemita, nadbiskupa Ivana Šarića iz Madrida u Sarajevo. Šarić je proveo rat objavljujući antijevrejske i antisrpske govore mržnje, uključujući i odu za ustačkog poglavnika Antu Pavelića:

„Sam Bog Tebe pratio dobri… Da izvedeš za Dom naš sveto djelo… I protiv Jevreja, koji su sav novac imali… Koji su željeli prodati naše duše… bijednim izdajnicima.”

Nakon rata, Šarić je uz pomoć Katoličke crkve pobjegao, izbjegavajući potencijalne optužbe za ratne zločine. Nakon osiguravanja njegovog ponovnog sahranjivanja u Sarajevu, Crkva je čak organizovala i akademsku konferenciju o njegovom životu i u njegovu čast.

Blajburška komemoracija, planirana u sarajevskoj Katedrali, značajno je podizanje ovih kontinuiranih pokušaja od države Hrvatske i Katoličke crkve da rehabilitiraju zločinački režim ustaša. Ali, paradoksalno, zapadni diplomati pozdravili su pristaše historijskog revizionizma kao “šampione evropskih integracija”, kako je samo mjesec ranije šef Evropske delegacije u BiH opisao lidera bosanskih Hrvata Dragana Čovića i njegovu svitu.

Dok je ohrabrujuće vidjeti neviđeno raznoliku koaliciju angažovanu protiv ovih pokušaja, pokreti koji zataškavaju grozne zločine i negiraju genocid, samo dobijaju na ubrzanju na Balkanu.

Dubinu problema ilustruje odgovor bosanskih franjevaca, koji su prokazali “lov na vještice” nad blajburškom misom i izrazili "odlučno odbijanje klevetničkih napada…na Katoličku crkvu i hrvatski narod" u Bosni, "u zemlji kojom dominiraju takozvani antifašisti".

Preveo: Samir BEGOVIĆ

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...