SPOR I NEIZVJESTAN PROCES: Na području Hrvatske još se traga za posmrtnim ostacima 56 državljana BiH

“Kćerka mi je nestala 3. decembra 1992., ispred hotela navodno. Tako su mi bar govorili, obavijestili me da je nestala u nezgodnom trenutku”, kazao je Beganović.

  • Društvo

  • 22. Maj 2020  22. Maj 2020

  • 0

Nakon što je u Hrvatskoj od kraja rata pronađeno i identifikovano 46 žrtava iz Bosne i Hercegovine, domaći istražioci još tragaju za 56 nestalih bosanskohercegovačkih državljana za koje vjeruju da se njihovi posmrtni ostaci nalaze u susjednoj državi, prenosi BIRN.

Među osobama za kojima se traga na području Hrvatske je i djevojčica koja je u momentu nestanka imala pet godina.

Andrea Beganović, rođena 1987. u Sarajevu, nestala je 1992. na hrvatskom otoku Korčuli, kada je imala pet godina. Iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali su da se Andrea vodi kao nestala.

Zaim Beganović, otac nestale Andree, kaže da je njegova bivša supruga kćerku odvela u Hrvatsku.

“Kćerka mi je nestala 3. decembra 1992., ispred hotela navodno. Tako su mi bar govorili, obavijestili me da je nestala u nezgodnom trenutku”, kazao je Beganović.

On se nada da je njegova kćer živa.

“To me je i održalo u životu, jer od 1992. do 2020. nije mala stvar”, kaže Beganović, koji se obraćao institucijama u BiH i Hrvatskoj.

Prema evidencijama INO-a BiH, na području susjedne Hrvatske prijavljen je nestanak 102 državljanina naše zemlje.

“Od tog broja, do sada je pronađeno, ekshumirano i identifikovano 46 žrtava, dok se još traga za 56 nestalih”, kaže Emza Fazlić iz Instituta za nestale BiH.

U susjednoj Hrvatskoj u najvećoj mjeri je prijavljen nestanak muškaraca iz BiH, mada među nestalima ima i žena i djece. Prijavljen je nestanak 95 muškaraca i sedam žena, među kojima su i dvije djevojčice. Od tog broja, još se traga za 54 nestala muškarca te za dvije žene, potvrdila je Fazlić.

Prema informacijama INO-a, najveći broj nestalih na području Hrvatske je sa područja Bosanske krajine.

Spor i neizvjestan proces

Mujo Begić, šef Područnog ureda Bihać Instituta za nestale osobe BiH, ističe da je proces pronalaska nestalih na području Hrvatske vrlo spor.

“Prije deset godina, neke informacije smo proslijedili Upravi za zatočene i nestale Republike Hrvatske, ali nažalost, desetak godina nisu procesirane. Nadam se, sa sporazumom i procedurama što su potpisane između Hrvatske i BiH, da će se proces ubrzati”, kaže Begić.

On objašnjava da je Ured predložio Ministarstvu branitelja Hrvatske nekoliko lokacija za koje imaju informacije da bi se na njima mogli nalaziti posmrtni ostaci osoba – “od Knina, Meljinovca, Slunjskih brda, dijelom neki lokaliteti na području općine Toposko”.

“Imamo nekoliko lokacija koje bi potencijalno mogle kriti posmrtne ostatke nestalih i očekujemo da se procesiraju te lokacije i da mi konačno vidimo da li tamo postoje posmrtni ostaci”, kaže Begić.

Iz Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske naveli su da je većinom na inicijativu nadležnih tijela Hrvatske od 2016. godine održan veći broj sastanaka s nadležnima iz Instituta za nestale osobe BiH te da je i ovo ministarstvo uputilo Institutu veći broj zahtjeva za postupanje u vezi s državljanima Hrvatske nestalim na području BiH, koji za sada nisu rezultirali rješavanjem njihovih sudbina.

U odgovoru BIRN-u BiH iz hrvatskog Ministarstva branitelja navode da je 2017. sklopljen Protokol o saradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH i da su s hrvatske strane takav protokol predložili još 2003. godine.

“Potom su 30. kolovoza 2019. godine potpisana i Pravila postupanja u njegovoj provedbi”, naveli su iz Ministarstva branitelja.

Iz Ministarstva ističu da je u posljednjoj deceniji Uprava za zatočene i nestale Ministarstva predala Institutu za nestale osobe posmrtne ostatke 28 osoba, državljana BiH, koji su ekshumirani na području Hrvatske, većinom iz masovnih grobnica pronađenih na ranije okupiranim područjima (Erdut, Krnjačko zagorje), dok je u istom tom razdoblju Ministarstvo hrvatskih branitelja s područja BiH preuzelo posmrtne ostatke 17 državljana Hrvatske.

“Sukladno međunarodnopravnim ugovorima iz područja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava te međunarodnopravnim instrumentima o suradnji s BiH, Hrvatska će i dalje, putem Ministarstva hrvatskih branitelja, poduzimati mjere i aktivnosti kako bi riješila preostale slučajeve državljana BiH nestalih na području Hrvatske, a jednaka predanost u ovom području očekuje se i od nadležnih tijela BiH u odnosu na nestale državljane Hrvatske, prvenstveno na dobrobit obitelji nestalih osoba, kao i društva u cjelini”, naveli su iz Ministarstva.

Nepoznate sudbine

Begić objašnjava da protokoli ne predviđaju nadležnost INO-a BiH da samostalno radi na području Hrvatske.

“Mi nemamo nadležnost, jednostavno, da možemo kopati samostalno na području Hrvatske, to rade njihove komisije i one određuju vremenske termine i mjesta kada će se raditi. Mi možemo tu samo prisustvovati kao posmatrači. Ne možemo tu nikakvim našim aktivnostima i radnjama utjecati na rad. Imamo nekoliko slučajeva gdje smo jasno naznačili i lokacije, i mjesta, i moguće žrtve na tim lokalitetima, nažalost, nisu se završile te aktivnosti”, kaže Begić.

On naglašava da jedino što predstavnici Ureda članovima porodica nestalih mogu reći jeste da su poduzeli aktivnosti koje su bile u njihovoj nadležnosti.

“Svakodnevno smo izloženi na prvoj liniji, gdje vrlo malo možemo dati odgovora na pitanja kad ćemo moći izvršiti ekshumaciju ili, eventualno, provjeru tog lokaliteta, da li ćemo moći naći posmrtne ostatke”, kaže Begić.

Kako dodaje, zbog proteka vremena, bilo je slučajeva da nije imao ko spustiti u mezar posmrtne ostatke nekih osoba zato što su njihovi srodnici i roditelji već bili umrli.

“Imamo slučajeva puno gdje su već ti najbliži srodnici i roditelji mrtvi”, kaže Begić.

Naglašava da se porodice nestalih, a posebno roditelji, svakodnevno obraćaju Uredu.

“Ono glavno i osnovno pitanje jeste: ‘Da li ću ja doživjeti da dobijem tu jednu kost ili posmrtne ostatke, da spustim u grobno mjesto, mezar, svoje najbliže?’ Ti su susreti vrlo emotivni i mi smo, zapravo, izloženi tim svakodnevnim pitanjima. Nažalost, na većinu tih pitanja nemamo odgovor, da bismo rekli ‘to će biti sutra’, ‘hoćemo, naći ćemo’, vrlo teško, vrlo teško”, kaže Begić.

Prvi nestanci na prostoru Hrvatske vezuju se za nestanke grupe građana BiH koji su u ljeto 1992. godine pokušali doći na prostor tadašnjeg Bihaćkog okruga, kaže Begić te objašnjava da je ova grupa pokušala doći iz Karlovca i drugih mjesta koja nisu bila okupirana, preko okupirane teritorije takozvane “SAO Krajine” na područje Bihaća, Cazina i Velike Kladuše.

“Imamo, nažalost, još građana koji su nestali na tom putu, ubijeni su ili se za njihovu sudbinu jednostavno ne zna”, kaže Begić.

Dodaje da je druga grupa nestalih građana koji su pokušali pješke prijeći iz tadašnjeg okruženja Bihaćkog okruga u Hrvatsku i na tom putu su nestali, dok se treća grupa nestanaka najviše vezuje za borbena djelovanja na prostoru općine Velika Kladuša, kada su združene snage SRJ odvodile dio zarobljenih pripadnika Petog korpusa Armije RBiH na područje Republike Hrvatske, gdje su ih likvidirali.

“Većina nestalih veže se za područje općina Bihać, Cazin i Velika Kladuša”, kaže Begić.

Emza Fazlić iz Instituta za nestale BiH kaže da problem s kojim se i BiH i Hrvatska suočavaju jeste nedostatak kvalitetnih i tačnih informacija o lokacijama grobnica.

Kako dodaje, najstarija nestala osoba je Sava (Nikola) Ćeran, koja je rođena 1901. godine u Strabandži kod Velike Kladuše. Nestala je 1995. godine u mjestu Dvor na Uni u susjednoj Hrvatskoj i njeni posmrtni ostaci su pronađeni i identificirani.

“Najstarija žrtva za kojom se još traga jeste Mirko (Alekse) Popadić, koji je rođen 1913. godine u mjestu Krmine kod Banje Luke, a koji je nestao u Dragalićima (Hrvatska)”, kaže Fazlić.

Prema podacima Instituta za nestale osobe, u BiH su tokom rata nestale 32.000 osoba, a za 7.444 osobe još se traga. Do sada je ekshumirano nešto više od 25.500 osoba, dok ih je više od 24.000 identifikovano, a njihovi posmrtni ostaci predati su porodicama radi ukopa.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...