Na londonskom tržištu cijena barela porasla je prošle sedmice za 8 posto, na 35,13 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio za skoro 13 posto, na 33,25 dolara.

U posljednje četiri sedmice cijene nafte znatno su porasle, jer mnoge zemlje ublažavaju restriktivne mjere, uvedene radi suzbijanja širenja koronavirusa, pa se ekonomska aktivnost pokreće, a potražnja za naftom jača.

Ipak, cijene nafte i dalje su oko 40 posto niže u odnosu na početak godine, jer je paraliza najvećih svjetskih ekonomija zbog koronakrize u martu i aprilu izazvala oštar pad potražnje.

"Koronavirus poništio je deceniju rasta svjetske potražnje za naftom i oporavak će biti spor", kaže Stephen Brennock iz konsultantske kuće PVM.

No, kako bi poduprli cijene, najveći svjetski proizvođači već su oštro smanjili proizvodnju. Nedavno su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neovisni proizvođači, na čelu s Rusijom, dogovorili najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 miliona barela dnevno, što je stupilo na snagu 1. maja.

Podaci o izvozu pokazuju da je OPEC+ snažno krenuo u provedbu dogovorenog, a na topljenje viškova ponude ukazuje i pad zaliha sirove nafte u SAD-u prošle sedmice.

Zbog niskih cijena, proizvodnju nafte smanjuju i američki proizvođači, na šta ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja.  

U petak je kompanija "Baker Hughes" objavila da je broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao desetu sedmicu zaredom, i to za 21 postrojenje, na njih samo 318, najniži nivo od 1940., od kada se prate ti podaci.

No, trgovci su na oprezu, jer je moguć drugi val pandemije koronavirusa.

„Drugi val širenja koronavirusa nije tako daleka mogućnost, a novi krug blokade privrede mogao bi vrlo brzo srušiti cijene nafte na znatno niže nivoe. Tržište to zna“, kaže Paola Rodriguez Masiu, analitičarka u kompaniji "Rystad Energy".