Poskupljenje kredita u bankama i smanjena potražnja zbog teške ekonomske situacije građana samo su neki od faktora za pojeftinjenje nekretnina, koje će, ukoliko kriza rezultira još većim slabljenjem ekonomije, malobrojnima značiti.

Posljedice krize još nisu jasno vidljive na tržištu nekretnina. U strahu od inflacije, bilo je onih koji su novac, bojeći se da će izgubiti vrijednost, ulagali u nepokretnosti. Cijene još stagniraju, ali stručnjaci za promet nekretnina prognoziraju njihov skoro pa neminovan pad.

Sve što je dovelo do poruke “Ostanite kod kuće”, mnoge je koštalo sna da svoju kuću konačno sebi priušte, jer je s gubitkom posla svaka cijena postala previsoka.

“Vi možete stan na Alipašinom Polju kupiti već za 1.400 – 1.500 KM po kvadratu. Naravno, kada govorimo o samom centru Sarajeva, cijene su više, na Ciglanama je nerenoviran stan 2.300 – 2.400 KM po kvadratu, dok, naravno, novogradnja u Kemal-begovoj, to je bila najskuplja novoogradnja, koštala je 2.400 KM po kvadratnom metru”, rekla je Alma Abdagić, direktorica agencije ”Rental’.

Cijene stanova u Sarajevu iznose i do 5.500 KM po kvadratu. Vlada KS ukinula je subvencije mladima za kupovinu stana u iznosu od 10.000 KM. Tu odluku mnogi ocjenjuju kao još jedan stimulans za napuštanje države.

Direktorica agencije “Rental” istaknula je za N1 da ne vidi razlog zašto se to dogodilo.

“Prošle godine smo mi kao agencija osjetili da je ta podrška mladim ljudima bila itekako potrebna, posebno kada je riječ o mladim parovima koji su se odlučivali za brak. Njima je ta subvencija pomagala da donesu tu odluku da sklope brak, oforme porodicu, ostanu ovdje”, rekla je Abdagić.

Kažu, ništa više neće biti isto. Ipak, korona je omogućila da činjenica da smo zemlja u kojoj mladi i u kasnim dvadesetima žive s roditeljima, ostane nepromijenjena.

U anketi smo upitali građane jesu li riješili stambeno pitanje.

“Nisam, s roditeljima živim. Skupo je, rijetki se usuđuju da dignu kredit. Većina samo mijenja neku staru nekretninu za nešto novo, modernije. Rijetki su oni koji dignu kredit, jer za to je potrebno imati dobar posao i platu”, navela je jedna građanka.

“Stjecajem okolnosti imali smo priliku da to riješimo na vrijeme, tj. protekle godine i prošlo je dobro. Morao sam dići kredit nešto malo”, odgovorio je jedan od građana.

“Bez kredita, nije skupo, zavisi gdje i koja lokacija. Prije dvije godine sam kupio stan u Vogošći. I tada je 1.400 KM kvadrat bio”, kazao je drugi građanin. Slično je i kod još jedne osobe koju smo upitali je li riješila stambeno pitanje.

“Prije pet godina. Na svu sreću, nismo dizali kredit, muž je imao ušteđevinu pa smo uložili u kuću”, kazala je ona.

Procjene agenata za nekretnine su da će ulaganje u kupovinu kuće biti češće nakon pandemije, kao i potražnja stanova s balkonom, jer nije bilo lako tokom izolacije ljudima u stanovima bez terasa. U agenciji za prodaju nekretnina tokom pandemije su zabilježili i jedan slučaj prodaje stana radi kupovine kuće pod utjecajem apela za pokretanje mini poljoprivredne proizvodnje, sadnje bašte. Cijene stanova u Istočnom Sarajevu su od 1.300 do 1.700 KM po kvadratu. Još stagniraju.

“Prodali smo više stanova tokom korone nego u februaru. Bilo je nekoliko kupaca koji su dizali kredit u koroni. Banke su regularno odobravale kredite, neke nisu, ali većina jeste. Bilo je i ljudi koji su imali novac na računu pa su se uplašili da će novac izgubiti vrijednost, propasti i uložili su u nekretninu. Oni su razmišljali o tome i prije korone, ali ih je to podstaklo da odluče da ulože u stan”, rekla je za N1 Tamara Ubiparipović iz agencije za prodaju nekretnina "NPL project".

Pad cijena stanova nije nerealno očekivati.

Minet Musić, arhitekta i stručnjak za promet nekretnina, smatra da “u bliskoj budućnosti će doći do pada cijena nekretnina, a također, ako se nastavi ova kriza u jesen, kako najavljuju stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije, mislim da je to neminovno”.

Poskupljenje kredita u bankama i smanjena potražnja zbog teške ekonomske situacije građana samo su neki od faktora za pojeftinjenje nekretnina, koje će, ukoliko kriza rezultira još većim slabljenjem ekonomije, malobrojnima značiti. Ako nam najesen ponovo budu rekli – ostanite u kući, nade mnogih da toj poruci dodaju riječ “svojoj”, bit će odgođene.