Mnogo se pričalo o tome je li koronavirus respiratorni ili kapljični. I Alemka Markotić rekla je nedavno da je kapljični.

"To je malo nezgodna terminologija, jer on sigurno respiratorni, jer zarazi respiratorni trakt. Što se tiče širenja, dugo vremena nismo nikako mogli shvatiti kako se tako brzo proširio. Ono što sadašnja istraživanja pokazuju jeste da je doista potrebna duža izloženost u zatvorenim prostorima, da je stvar u većim kapljicama, ne u malim aerosolima", rekao je Lauc.

Strah od virusa bio je velik zbog njegove smrtnosti koja je na početku bila tri posto. Šta sad kažu znanstvenici?

"Ako pokušate dobiti postotak smrtnosti, morate podijeliti s brojem zaraženih. Mi u najvećem broju situacija ne znamo koliko je zaraženih. Jedino mjesto gdje postoje koliko-toliko pouzdane procjene je New York, gdje znamo da je umrlo skoro jedan posto zaraženih. To nije benigan virus, pogotovo kad se proširi rano kao u New Yorku, iako u nekim drugim studijama koje su se radile kasnije, izgleda da je smrtnost manja", kazao je Lauc.

Lauc je nedavno objavio preliminarne rezultate britanske studije koja govori o najvećim uzrocima rizika od koronavirusa.

"To je jako velika na jako puno umrlih i definitivno su godine najjači faktor. Mlađi od 50 i stariji od 80, s faktorom 100 je razlika u riziku i postoji jedan kontrolirani gradijent. Drugi faktor je pretilost, ali onaj najgori oblik pretilosti diže rizik za 2,5 puta. Umjerena pretilost diže rizik negdje 30-40 posto. To je kao da ste stariji nekoliko godina, nije tako strašno", objasnio je Lauc.

O širenju i toplom vremenu

Upitan je hoće li se s toplim vremenom širenje virusa usporiti.

"Bitno je da shvatimo što se stvarno događa. Većina respiratornih virusa i svi koronavirusi su jako sezonalni, pojavljuju se negdje krajem studenog i nestaju u travnju. Za ovaj virus nismo znali i pogotovo što su dolazile konflikte informacije. Ono što se čini da se sada događa svagdje u Europi, toplo vrijeme ne sprečava vas da dođete u kontakt s virusom, ali čini se da se virus onda zadržava samo u nosu, ne širi se na pluća i prouzročuje teža oboljenja. Virus se sam neće promijeniti, ono što znamo od sekvenciranja, virus je više-manje isti kakav je bio", rekao je Lauc.

Neka istraživanja govore da je virus mutirao.

"Virus se stalno mijenja, postoje stotine različitih sekvenci koje se šire i sigurno će se s vremenom onaj koji je manje opasan, više proširiti, ali to se još nije dogodilo. Još su isti virusi u okolini, samo se sada naš organizam puno lakše s njima izbori", kaže Lauc.

Ono što se sada svi pitaju je hoće li biti drugog vala.

"Mi smo u Hrvatskoj uspješno zaustavili prvi val. Imali smo eksponencijalni rast na početku i da nije bila tako odlučna akcija, vjerojatno bismo imali situaciju sličnu Lombardiji. No, kako smo brzo zaustavili širenje virusa, vrlo malo ljudi je došlo s njim u kontakt i, ako se on vrati najesen, u boljoj situaciji će biti u New Yorku ili Londonu, gdje je preboljela trećina, nego mi. Ne znamo kakav će biti drugi val i hoće li ga biti, ali dobit ćemo rano upozorenje s južne polutke, vidjet ćemo hoće li zima koja dolazi izazivati problem. Virus nije nestao, virus je tu", upozorava Lauc.