Naša današnja priča vodi nas na krajnji sjever Perzijskog zaljeva, na kuvajtski otok Failaka, koji je danas dom uglavnom devama. Njezin jedini grad je ruševina obilježena rupama od metaka i krhotinama tenkova, a krajolik izvan nje izgleda prazan i sumoran. Čak i prije nego što je iračka invazija 1990. na Kuvajt potaknula iznenadnu evakuaciju, Failaka je u prošlom stoljeću bila tek više od mirnog utočišta ribara i povremenog Kuvajćanina koji je tražio spas od žestoke vrućine. Ali, upravo pod otočnim pješčanim tlom arheolozi otkrivaju složenu povijest koja se proteže unazad 4.000 godina, od zlatnog doba prvih civilizacija do ratova moderne ere.

Tajna bogate prošlosti Failake je, zapravo, u tome što je samo stotinjak kilometara udaljena od mjesta gdje se rijeke Tigris i Eufrat ulijevaju u Zaljev.

Trenutno na Failaki rade arheološki timovi iz Poljske, Francuske, Danske i Italije. S obzirom na političku nestabilnost susjednih naroda kao što su Irak, Iran i Sirija, otok nudi utočište dobrodošlice istraživačima koji ne mogu obavljati svoj posao u mnogim drugim dijelovima regije.

"Počeo sam poticati timove da dođem 2004. godine", kaže Šehab Šehab, direktor kuvajtskih antikviteta. "I želim ih još više ohrabriti", dodaje.

Glavni dio Kuvajta uglavnom je oštra pustinja, a postoji pregršt značajnih drevnih nalazišta. Failaka je danas od najvećeg značaja za baštinu zemlje. Bageri na Failaki mjesecima iskorištavaju jedinstvenu priliku, otkrivajući dokaze o mezopotamskim trgovcima, vjerskim građevinama koje predstavljaju tri kulture i više od 2.500 godina, gusarskoj jazbini i ostacima Failakine posljednje bitke.

Arheolozi sa Slovačke akademije znanosti pronašli su tako ostatke sistema za rashlađivanje zatvorenih prostora, starog oko 1.200 godina. Sistem se nalazio na otočiću Failaka u Perzijskom zaljevu, koji je dio teritorije Države Kuvajt. Tamo se nalazi nestorijansko selo Al-Qusur, koje je osnovano u 5. stoljeću, a opstalo do 9. stoljeća. Sistem za rashlađivanje bio je dio jedne palače, a imao je oblik kule s razrađenim sistemom kanala za vodu. Funkcionirao je na principu rashlađivanja putem naglog isparavanja, tako što tekućina prelazi u plinovito stanje i tada iz okoline preuzima toplotnu energiju. Al-Qusur je već poznat kao bogato arheološko nalazište, a na njemu su pronađeni ostaci keramičkih i staklenih predmeta, morta, bizantskih novčića i velikog broja vjerskih predmeta.

(SB)