Naša današnja priča vraća nas u davna vremena, u doba kada su, prije 3.000 godina, zloglasni pripadnici divljih plemena ispisali povijest.

Drevni Filistejci, čije je porijeklo desetljećima predstavljalo zagonetku za znanstvenike, došli su na Bliski istok iz južne Evrope prije više od 3.000 godina, potvrdilo je to posljednje DNK testiranje.

DNK analiza je provedena na kosturima koje su iskopali arheolozi u Izraelu 2016. godine, navodi se u studiji objavljenoj u srijedu u stručnom časopisu Science Advances.

Filistejci su u Bibliji opisani kao najveći neprijatelji Izraelaca. Div Golijat bio je Filistejac kao i Dalila zbog koje je stradao legendarni ratnik Samson.

Zbog njihove loše reputacije, ime im je postalo sinonim za divljaštvo.

Unatoč tome što su bili poznati, otkuda su došli prije nego što su se naselili na području koje je sada južni Izrael i Gaza ostalo je misterija.

Bilo je različitih teorija, od toga da su im preci s Egeja ili sjevernog Levanta ili da su zapravo lokalna kultura.

“Naša studija pokazala je po prvi put da su Filistejci došli u ovu regiju u 12. stoljeću prije Krista”, rekao je Daniel Master, voditelj arheološkog tima u Aškelonu, priobalnom gradu u kojemu je otkriveno prvo filistejsko groblje.

Više od stotinu uzoraka kostura poslano je njemačkom Institutu Max Planck. DNK je pronađen kod njih 10, uglavnom u unutarnjim kostima uha.

Iako DNK sugerira da potječu iz južne Evrope, ipak treba uzeti u obzir da postoje neka ograničenja vezana uz testiranje 3.000 godina stare DNK, kaže Michal Feldman, arheo-genetičarka kojia je radila na studiji.

“Komponenta naslijeđena od predaka potječe iz Evrope, ili konkretnije iz južne Evrope, tako da su preci Filistejaca morali preći Sredozemlje i došli su u Aškelon negdje između kraja brončanog doba i početka željeznog doba”, istaknula je ona.

“Puno bi više mogli reći da smo imali još podataka, mogli bi na primjer preciznije ukazati na izvor ove migracije”, kazala je.

MISERIOZNO PORIJEKLO

Filistejci su bili „narod mora“, što je naziv koji se koristi i za njihove suvremenike Feničane, a Biblija ih opisuje kao smrtne neprijatelje Izraelaca.

Trgovci i moreplovci, govori su jezikom indoevropskog porijekla, nisu prakticirali obrezivanje i jeli su svinjetinu i pse, za što postoje dokazi otkriveni na drugim nalazištima u još četiri filistejska grada, Gazi, Gathu, Ašdodu i Ekronu.

Nakon otkrića njihovog groblja 2016. godine, profesor izraelske arheologije s Harvarda Lawrence Stager rekao je da Filistejci imaju reputaciju “neciviliziranih pijanica”, ali je ustvrdio da se zapravo radi o vrlo kulturnom narodu, specijaliziranom za proizvodnju vina i ulja. Pošto su njihovu kulturu opisivali neprijatelji, pretvorili su je u divljaštvo. Odatle i dolazi moderna upotreba izraza „filistejac“ (filistar) za nekulturnu osobu.

Filistejci su zapravo najpoznatiji iz Starog zavjeta, iz tekstova koje su pisali njihovi susjedi i zakleti neprijatelji, drevni Izraelci.

Knjiga Samuelova opisuje kako su Filistejci ukrali Kovčeg saveza, a zatim ih je obilježio dvoboj divovskog ratnika Golijata i Davida koji ga je pobijedio kamenom ispaljenim iz praćke.

Filistejci su najpoznatiji kao biblijski negativci, najviše zbog činjenice jer su oteli Zavjetni kovčeg, škrinju u kojoj su bile pohranjene dvije zavjetne ploče Deset zapovijedi Božjih, Aronov štap i zdjela mane.

Oko 1200. godine, ovo divlje pleme, koje je životne prostore krčilo ognjem i mačem, nastanilo se na istočnoj nizinskoj obali Sredozemlja, na području između Jaffe i egipatske pustinje južno od Gaze. Zajedno s Tjekerima, Sekelešima, Vešešima i Denijenima, s kojima su bili u savezu, srušili su brojne drevne gradove i civilizacije. Žitelji Egipta, na koje su više puta nasrtali, o ovom savezu sa strepnjom su pričali kao o “Narodima s mora”.

Upravo zahvaljujući egipatskim reljefima, danas znamo kako su njihovi najopasniji neprijatelji izgledali: Filistejce prikazuju kao krupne, golobrade ratnike s visokim perjanicama na glavama. Odjeća im se sastojala od dugačke bijele haljine, opšivene resama i vrpcama te opasane pojasom jarkih boja.

Bili su naoružani do zuba, kopljima, okruglim štitovima, dugačkim mačevima i trokutastim bodežima. Kao neustrašive, neumorne i vješte borce, bojali su ih se svi na Bliskom istoku. Postoje čak dokazi da je hebrejski kralj David kao osobnu pratnju zapošljavao filistejske plaćenike, a sačuvani su i reljefni prikazi pripadnica ljepšeg spola ovog naroda. Filistejke su nosile izvezene haljine s potpuno otvorenim prsima, a zbog slobode u odijevanju i ponašanju, došle su na glas beskrupuloznih zavodnica.

No, do današnjih dana, misterija njihovog nestanka obavijena je velom tajne.

(SB)