KOMŠIĆ MATIRAO DODIKA I ČOVIĆA: "Za HDZ je politički neprihvatljivo da mrtvi ne glasaju, a za SNSD da oni ne štampaju glasačke listiće"

Predstojeći lokalni izbori, kao malo kada ranije, postali su pitanje o kojem se raspravlja i na državnom nivou. Obično se u vrijeme pred općinske izbore promovišu lokalni zvaničnici i kandidati. Ovaj put su na stolu teme o finansiranju izbora, odnosno usvajanje budžeta, izbori u Mostaru i Srebrenici, imenovanje članova Centralne izborne komisije... Ovim temama za "Oslobođenje" govorio je član Predsjedništva BiH i liderom Demokratske fronte Željko Komšić.

  • Politika

  • 24. Jun. 2020  24. Jun. 2020

  • 0

Kada ćete Vi ili neko poput Vas, dakle, neko ko nije član HDZ-a, postati legitimni predstavnik hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH? Drugim riječima, da li će se i kada u BiH desiti da izborni gubitnici džentlmenski pruže ruku pobjedniku?

- Što se tiče HDZ-a, sigurno nikada, ali ne zamaram se s tim nimalo, neka se nad tim pitanjem zamisle dijelovi lijevo građanskih stranaka koji se koriste čak istim vokabularom kao i HDZ. To je više pitanje za njih. Dakle, legitimno je ono što je u skladu sa zakonom i Ustavom države Bosne i Hercegovine. Pred Ustavnim sudom BiH su pokušali da ospore sve. Znate samo šta nisu pokušali da ospore? Pa, upravo ovo što pokušavaju da ospore politički, a znaju, nisu glupi, da pravnog osnova za to nemaju. Dešavalo se da neko pruži ruku pobjedniku. Ako je jedna stranka neracionalna i ne želi da uvidi činjenice, ne znači da su svi ljudi u politici neracionalni.

Ne kontrolišem CIK

Ovo pitanje postavljam zato što, prije svih Dragan Čović, a sada mu se u tome pridružio i Milorad Dodik, ponovo govori o legitimnosti i legitimnom predstavljanju. Ovaj put je u pitanju izbor članova Centralne izborne komisije. Da li je novi saziv CIK-a legalan i legitiman?

- To su političke, pa i propagandne konstrukcije. Svaka politika ima svoj jezik, a u ovom slučaju to je jezik politike HDZ-a i SNSD-a, na koji, nažalost, već godinama, tako naivno i zdravo za gotovo, nasjeda dobar dio političke, pa i medijske scene. Nekad mi se čini da i neki koji se ne slažu s tim politikama potpuno nesvjesno nasjedaju i usvajaju tu terminologiju, što je posljedica političke zapuštenosti politika bosanskog političkog spektra, dijela medija, akademske zajednice. No, šta je, tu je. Na nama koji smo toga svjesni ostaje da se borimo, da pokušavamo pronaći novi jezik za nove i stare društvene procese, a ne da usvajamo govor političkih neprijatelja države. Ponavljam, legitimno je sve ono što je u skladu sa zakonima i Ustavom države Bosne i Hercegovine, pa tako i CIK.

Kako komentarišete nervozu Dragana Čovića i Milorada Dodika zbog novog saziva CIK-a?

- To jeste nervoza, ali nije samo nervoza. Za HDZ je politički neprihvatljivo da mrtvi ne glasaju, a za SNSD je politički neprihvatljivo da oni ne štampaju glasačke listiće. Dakle, nije samo nervoza, nego i gubitak takve vrste privilegije u izbornom procesu koja je nedopustiva sa aspekta minimuma demokratskih standarda.

U CIK-u je sada Vaš bivši savjetnik, zbog čega Vas optužuju da na taj način pokušavate kontrolisati CIK. Da li je baš Željko Bakalar morao postati član CIK-a i da li preko njega kontrolišete ovo tijelo?

- To je potpuna glupost. Čovjek je davno prije angažmana u kabinetu imao iskustvo rada u Centralnoj izbornoj komisiji. Zanimljivo, niko do sada nije postavljao pitanje kako je u CIK-u, primjera radi, bio Stjepan Mikić, koji se tu dugo izvan zakonom predviđenog trajanja mandata nasjedio, a odjednom je sad ovo problem. Kako da ja kontrolišem to tijelo kada ono broji još šest članova i kako da ga sad bilo ko kontroliše kad ne postoji bilo čija premoć, ovaj saziv je demokratskiji od drugih i upravo zato je izložen pritisku. Kad je bivši saziv CIK-a davao prijedloge izmjena Izbornog zakona, koje kao da je svojom rukom pisao Dragan Čović, niko mu nije postavljao to pitanje. Morali smo (DF, SDP, Naša stranka i SBB) sazivati pres-konferencije, jer drugačije nismo mogli alarmirati javnost i poručiti da to tako ne može, da nije u skladu sa Ustavom, da produbljuje diskriminaciju, da etnički dijeli državu. Da nismo, to bi i prošlo. Niko tada Čoviću nije postavljao pitanje da li kontroliše to tijelo, a sad se digla i kuka i motika. Osim toga, u mom kabinetu rade i ljudi koji nisu članovi niti jedne stranke, kao i članovi rukovodstva drugih stranaka. Bitno je da rade svoj posao, a ne jesu li ili nisu članovi bilo koje stranke.

Još od prvog saziva CIK-a u ovom tijelu su bile osobe koje su prije ili poslije mandata bile članovi određenih stranaka ili, u najblažem slučaju, simpatizeri. Može li se uopće u BiH Centralna izborna komisija sastaviti od potpuno nestranačkih ljudi?

- Može, ali iskreno da vam kažem, neka ga prvo napuste oni koji su bliski strankama koje svaki dan najavljuju raspad države, secesiju, rade na tome i nikad nisu odustali od toga niti će odustati. Ovdje je obrnuto. Pritisak je da takvi ostanu, a naivna misao pojedinaca vjeruje da neće valjda protiv države. Hoće ako mogu. Nema tu neće valjda. Hoće ako može. Ako ne može, neće.

Kada već govorimo o lokalnim izborima, prije nekoliko dana Vijeće ministara je usvojilo nacrt budžeta za ovu godinu i u tom nacrtu za lokalne izbore je, umjesto ranijih 11, predloženo 4,2 miliona KM za održavanje izbora. Kako komentarišete to umanjenje?

- Prvo treba razjasniti s predlagačem, tj. s predstavnikom Vijeća ministara šta ovo znači. Otkuda odjednom ova cifra i da li je to dovoljno za održavanje lokalnih izbora? Da li je ovo stvarna cifra potrebna za izbore ili je opet riječ o pokušaju da se odgode izbori, a da neko drugi, prije svega novi sastav CIK-a, bude odgovoran za to? ​Vijeće ministara je svakako dovelo u pitanje održavanje izbora čak i u novembru ove godine, zbog odgađanja usvajanja nacrta državnog budžeta. Već sada smo u zakašnjenju zbog rokova koje mora ispoštovati CIK, a tiču se provođenja procedure javnih nabavki, štampanja glasačkih listića itd.

​Svako za svoje

Nacrt budžeta će doći i pred Predsjedništvo BiH. Kako ćete Vi reagovati u vezi s ovim pitanjem?

- To ovisi o odgovorima koje dobijemo od predstavnika Vijeća ministara, koji treba na sjednici Predsjedništva da brani i objasni ovakav nacrt budžeta.

Da li, osim iznosa namijenjenog za izbore, postoje još neke stavke u budžetu sa kojima niste zadovoljni i šta ćete učiniti u vezi s njima?

- Da, postoje. Prije svega, mislim na smanjenje izdvajanja za Ministarstvo odbrane BiH, odnosno na sredstva koja su bitna zbog daljeg nastavka NATO-puta BiH. Odgovori na ova dva pitanja odrediće i moj stav, kao i glasanje za ili protiv nacrta državnog budžeta.

Što se tiče Mostara, odnosno sporazuma između Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, dali ste vrlo štur komentar. Koliko će stanovnici Mostara imati stvarne koristi od ovog sporazuma?

- Mislim da je sam dogovor oko Mostara korektan. Prvi korak u realizaciji ovog dogovora treba biti izmjena Izbornog zakona BiH (dio koji se tiče Mostara) u kojem će se definisati način izbora gradskih vijećnika. Bojim se da će, u trenutku kada se u Parlamentarnoj skupštini BiH otvori pitanje izmjena Izbornog zakona vezano za Mostar, HDZ početi da ucjenjuje i traži da se usvoje, pored dogovorenih rješenja za Mostar, i izmjene Izbornog zakona koje njima odgovaraju vezano za izbor domova naroda i Predsjedništva BiH. Zapravo sam siguran da će se to desiti, a volio bih da griješim.

Tada će se postaviti i pitanje kako će reagovati SDA? Hoće li popustiti ucjenama HDZ-a ili ne. Reakcija SDA je važna iz razloga što HDZ, SNSD i SDA sami imaju većinu da usvoje izmjene Izbornog zakona i za to im ne treba ničija podrška. Bez SDA nema usvajanja HDZ-ovih ucjenjivačkih zahtjeva. Ja se nadam da će SDA ispoštovati potpisani dogovor sa DF-om, u kojem je navedeno da niko od nas neće ići samostalno u izmjene Izbornog zakona i eventualno Ustava BiH.

Glavni razlog za neodržavanje lokalnih izbora u Mostaru u proteklih 12 godina bilo je nepostizanje dogovora između SDA i HDZ-a o ustroju grada i izbornim pravilima za Mostar. Mislite li da će stanovnici Mostara sada kazniti ove dvije stranke ili će ponovo glasati po principu “svako za svoje”?

- Mislim da će opet većinom glasati “svako za svoje”.

Druga osjetljiva tačka u ovim izborima je Srebrenica. Kako će DF nastupiti na izborima u Srebrenici, odnosno da li ćete se pridružiti bloku probosanskih stranaka ili ćete nastupiti samostalno?

- Davno smo kazali da DF podržava zajedničkog kandidata probosanskih stranaka za načelnika Srebrenice. Takvu odluku smo donijeli, jer je jedino takva odluka razumna, sve druge bile bi veleizdaja države, jer je pitanje Srebrenice državno pitanje. Ima i onih koji drugačije misle, poput SDP-a, ali vidimo da to rade na vlastitu štetu, ali nažalost i na štetu Srebrenice.

Kako ćete izaći na izbore u ostalim općinama, samostalno ili sa nekim u koaliciji?

- Već više puta sam u javnosti ponovio da DF, po svemu sudeći, ide na izbore u sklopu šire lijevo patriotske ili građanske koalicije koju bi pored DF-a trebali činiti Socijaldemokrati i SPD okupljen oko Mire Lazovića i Ive Komšića, a nadamo se i GS-u. Dakle, na izbore idemo sa ljevičarima, a ne sa antisemitima i šovinistima.

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić je DF i Vas optužio da ste trojanski konj SDA, odnosno da ćete, prema njegovim riječima, imati svoju listu za Skupštinu opštine Srebrenica, samo da biste uzeli glasove SDP-u u ovoj opštini. Kako to komentarišete?

- Žao mi je druga Nermina, iskreno. Puno toga pogrešno radi. Tamo gdje nisu potrebne stranačke razlike, nameće ih, a tamo gdje su evidentne, tu žmiri pred njima. Dakle, politički naopako postupa. Srebrenica nije mjesto za isticanje razlika među probosanskim strankama. To mjesto je Sarajevo, gdje je Nikšić u sklopu četvorke prepustio liderstvo NiP-u. Morao bi znati da onog trenutka kada preuzmete tuđa uvjerenja (NiP-ova), to u konačnici postaju i tuđi brojevi i glasovi. Međutim, isto tako nadam se da će prije ili kasnije to uvidjeti i vratiti SDP na bosanske političke tračnice.

Kada već spominjemo SDP, čini se da je mogućnost ujedinjavanja stranaka ljevice u BiH nikada manja. Zašto je to tako? Da li će se u bliskoj budućnosti moći realizovati ideja o ujedinjenju ljevice i da li uopće ima potrebe za tim u BiH?

- Potrebe svakako ima. Da li će se realizirati, to ćemo da vidimo. Trebalo je da sve lijeve stranke preuzmu odgovornost za upravljanje državom. Stotinu puta sam ponovio, i ponovit ću opet, jer je to istina. SDP je mogao minimum imati premijera FBiH da je odlučio sa DF-om ići u vlast, mogli su se spriječiti neki negativni procesi. Žao mi je što su pobjegli od odgovornosti i sada nemaju drugog izbora nego da vode neselektivnu kritiku DF-a i mene, da nam spočitavaju tuđe lopovluke, jer mi svojih nemamo. ​Razumijem i tu poziciju, ali to je loša strategija. Pa, pogledajte, oni skoro da navijaju za Čovića na Izbornom zakonu, ko biva, samo da izgubim ja, da me Izetbegović nešto proda. Osim što je smiješno, to je pomalo i tužno, jer bi takav ishod štetio najviše SDP-u. Ipak, ja ću se boriti, a koga će oni tu podržavati, njihova stvar. Znam samo da smo u obrnutim pozicijama, ja bih njih bezrezervno podržavao u ovome. Zna to dobar dio ljudi u SDP-u koji vide dalje od nekih sujeta.

​Nesretna ljevica

U nezvaničnim razgovorima se može čuti kako ste upravo Vi jedna od prepreka za ujedinjenje ljevice, jer, navodno, tražite da sve bude po Vašem, odnosno da Vi budete lider te ujedinjene ljevice i da se u tome najviše Vaša “pika”.

- Nikada i nigdje nisam tražio da ja budem bilo šta u toj, sada već nesretnoj, ljevici. Naprotiv, tražio sam da se i Nikšić i ja povučemo. Istine radi, na zadnjem našem susretu, Nikšić je predlagao da ja to vodim. A neka prizna šta sam mu tada, u društvu Bakira Alispahića, odgovorio! Rekao sam mu da ja to neću i da to ne dolazi u obzir. U obzir dolazi jedino da se i on i ja povučemo. To su odbili, pa su, kao što vidite, izabrali da im desničar iz NiP-a bude lider. Davno sam predlagao ujedinjenje svih lijevih stranaka, javno, ne tajno, valjda se sjećate toga, pa predlagao da se i Nikšić i ja povučemo zbog građenja povjerenja među članstvom naših stranaka, a oni su se prepali, pa počeli da pričaju o nekakvom gašenju stranaka. Ne interesuju mene stranačka liderstva, interesuje me jedino da ne dozvolimo dušmanima ove države da je sada podijele i unište, a nisu to uradili ni 1992. ni 1995.

(SB / Oslobodjenje.ba)

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...