Piše: Branimir Galić, HMS

Mnogi analitičari, ali i ljudi koji na najpovršnijoj razini prate događanja u političkoj areni skloni su ocjeni da je Bosna i Hercegovina sinonim za protektorat međunarodne zajednice. Povedemo li se onom „ili jesi ili nisi“ može se ustvrditi i da su gotovo svi visoki politički dužnosnici u BiH lutke na koncu velikih sila.Također, uredima stranih veleposlanstava kreira se politika, a domaći „lideri“ većinom su samo provoditelji onoga što se dogovori u nekima, a u prvom redu u “najdražoj” ambasadi.

No, danas valja pisati o izuzetku koje potvrđuje pravilo odnosno o, kako se iz onoga što se javno manifestira čini, jednom obrnutom procesu gdje je jedna visoka dužnosnica međunarodne zajednice u BiH postala instrumentom velikobošnjačke politike, a pitanje je je li i sama svjesna toga.

Sudjelovala na sesiji “Kruga 99”

Konkretno, radi se o Kathleen Kavalec šefici Misije OESS-a (Europska organizacija za sigurnost i suradnju) u Bosni i Hercegovini koja pleše kako sarajevska čaršija svira. Kap koja je prelila čašu da bi ovaj osvrt uopće nastao jučerašnji je nastup veleposlanice Kavalec na sesiji udruge građana koja promovira velikobošnjačku i unitarističku politiku, „Krug 99“ pod nazivom “Demokracije i izbori u BiH”, a koji sebe vole nazivati nezavisnim intelektualcima.

Treba podsjetiti da je taj „intelektualni Krug“ svoje biće posvetio borbi protiv ravnopravnosti konstituenata BiH te je više puta zaključio da je konstitutivnost naroda zlo, samim time ne priznajući načela konsocijacijskog modela na čijim je počelima (koja su znatno izmijenjena nasilnim intervencijama međunarodne zajednice) ustavno satkana BiH.

Ne radi ono za što je plaćena

U izlaganju na sesiji „intelektualaca“ Kavalec se nije propustila ponovno svrstati na stranu onih koji su članove Središnjeg izbornog povjerenstva izabrali kršeći za to propisane procedure (velikobošnjačka koalicija predvođena SDA potpomognuta srpskom oporbom) optuživši Čovića i Dodika (predsjednike HDZ-a BiH i SNSD-a) koji su barem prema indicijama, kako je ona kazala, uvjetovali donošenje proračuna institucija BiH zbog protivljenja oko imenovanja trenutnog saziva SIP-a.

Čini se da u ovakvoj konstelaciji odnosa veleposlanica Kavalec želi od dvojice lidera stranaka koje imaju većinsku potporu u hrvatskom i srpskom narodu stvoriti tzv. loše dečke koji koče rad institucija koje bi trebale biti neovisne. Kazala je i da bi neovisna priroda institucije kao što je SIP trebala biti bezuvjetno zajamčena, ne problematizirajući pri tome o meritumu procesa kojim je izglasan novi SIP-a.

Zabrinjava inertnost osobe koja je na čelu međunarodne organizacije koja kao jednu od svojih osnovnih djelatnosti navodi nadzor izbornog procesa, a kao svoj glavni alat ističe preventivnu diplomaciju. Ta preventivna diplomacija koju Kavalec, kao, koristi usmjerena je na suradnju s organizacijama kao što je notorni “Krug 99”, a o nezakonitom izboru SIP-a nije kazala ništa. Ona bi to zbog dužnosti koja joj je povjerena i zbog uloge koju OESS ima u svih “kriznim žarištima” u kojima djeluje jednostavno morala, a ne čini.

Kavalec se u maniri Pilatovog pranja ruku priklonila onima koji su imenujući SIP izvršili nasilje nad zakonskim procedurama te je pozvala sud da se o istome očituje. Znajući da je pravosuđe u BiH neefikasno ovaj bi predmet mogao ostati u ladici dovoljno dugo da se Opći izbori, koji su najavljeni za 2022. godinu, mogu održati pod vodstvom trenutnog SIP-a, a koji su za politički smjer kojim će BiH ići u budućnosti daleko važniji od lokalnih.

Nije zgoreg podsjetiti da je SDA potpomognuta srpskom i bošnjačkom „oporbom“ u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, bez prethodne najave, imenovala članove SIP-a bez da su ispoštovane procedure koje su za to zakonom propisane tako da natječajna procedura po tom pitanju uopće nije provedena.

Na sve totalitarizme ne gleda isto?

Neki od veleposlanika SAD-a i Velike Britanije te visoki predstavnici međunarodne zajednice nerijetko su od Daytona na ovamo svojim javnim istupima i političkim djelovanjem podržavali grašanski koncept urešenja BiH što neminovno znači institucionalnu dominaciju većinskog naroda. Čini se da su prozvani to radili ili još uvijek rade zbog nepoznavanja ustavne, kulturološke i povijesne konstitucije BiH i zbog toga što im je lakše ići linijom manjeg otpora te podržavati stajalište većine.

No, gotovo nitko iz garniture raznih činovnika međunarodne zajednice koji su se izmjenjivali u BiH kroz posljednjih 10 godina nije zdušno podržavao bošnjačku viziju BiH kao Kavalec.

Datum je 16. svibanj, dan kada je u Katedrali u Sarajevu održana komemorativna misa za žrtve Bleiburškog polja i križnih puteva. Tada se dogodila neviđena haranga na Katoličku crkvu, a posredno i na Hrvate u BiH. Istoga dana veleposlanica Kathleen Kavalec sa suradnicima položila je cvijeće za žrtve fašizma iz Drugog svjetskog rata u Spomen-parku Vraca u Sarajevu što je njeno legitimno i demokratsko pravo, dakako.

No, ovdje se radi o nečemu drugome te se može govoriti o skandaloznom nepoštivanju cijele jedne sastavnice Bosne i Hercegovine u koju je ona poslana da promovira demokratska načela. Činom polaganja vijenaca za žrtve fašizma baš na dan održavanja mise za žrtve Bleiburga Kavalec se svrstala na stranu totalitarista koji žele zabraniti pravo na komemoriranje nevinih žrtava cijelog jednog naroda- Hrvata.

Naravno da Kavalec kao privatna osoba ima apsolutno i nepovredivo pravo komemorirati koga želi. Međutim, krajnje je politički nekorektno, s pozicije koju kao službena osoba predstavlja, da baš na dan kada se komemoriraju žrtve Bleiburške tragedije komemorira žrtve fašizma što se može protumačiti kao da ona ne priznaje pravo komemoriranja zvjerski pobijenih žrtava Titovog totalitarnog režima. Dakle, politički korektno bi bilo žrtvama kvislinškog i Hrvatima nametnutog ustaškog režima odati počast na Dan pobjede nad fašizmom, a ne na dan komemoriranja Bleiburških žrtava.

Sarajevski “igrač”

Na tisuće puta čuli smo od međunarodnih dužnosnika da domaći lideri moraju preuzeti više odgovornosti na sebe, a ne čekati i nadati se da će se problem u BiH čarobnim štapićem riješiti.

Pojava veleposlanice Kavalec na političkom nebu u BiH, čini se, ovu je ustaljenu mantru okrenula naopako jer se ona s pozicije suverena, kako se međunarodni činovnici ponašaju u BiH, svojim postupcima spustila na razinu otvorenog agitatora građanske BiH u službi većinskih bošnjačkih politika ma s koje strane političkog spektra one dolazile.

"SPORNE" TEZE

U nastavku teksta pročitajte nekoliko najznačajnijih poruka koje je šefica Misije OSCE-a u BiH uputila s nedječljne sesije Kruga 99.

Pozicija demokratije u BiH je slaba. Funkcioniranje parlamenata je problematično, a povjerenje građana u političare, političke strane, izbore i javne institucije je nisko. Na žalost, suočeni smo s nedostatkom ozbiljne debate o politikama između građana i političara, a interne stranačke demokratije su nedovoljno razvijene. Ovo se odnosi i na teme kao što su prepreke za učešće žena i mladih u politici, finansijsku odgovornost i unutarstranački način donošenja odluka. Dodatno tome, politički system BiH boluje od patronata, konkflikta interesa i korupcije, za koje rijetko ko odgovara, rekla je danas  u uvodnom izlaganju na sesiji  Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH. 

Govoreći, kako je rekla, se fokusoma na perspektive OSCE-a  u kontekstu teme, Kavalec je istakla da OSCE pozdravlja nedavno usvajanje budžeta od strane Predsjedništva BiH i nada se da će ga Parlamentarna skupština BiH uskoro i potvrditi. Ovo će omogućiti da se osiguraju sredstva potrebna za održavanje lokalnih izbora u novembru 2020. godine.

 Napomenula je da su prije usvajanja budžeta, postojale indicije od strane nekolicine političkih lidera, po kojima finansiranje izbora neće biti omogućeno dok se “nelegalne i nelegitimne” strukture, kako ih oni nazivaju, unutar Centralne izborne komisije (CIK) ne razmotre ponovo. 

"Mi poštujemo i shvatamo da je proces imenovanja novih članova CIK-a uzdrmao odnose unutar koalicije. No, što se tiče sastava CIK-a, ovo pitanje je predmet sudske ocjene, te ako ne i dok god sud ne odluči drugačije, svi imenovani članovi CIK-a su punopravni članovi Komisije. Naravno, političke stranke imaju pravo da izraze svoja mišljenja o radu javnih institucija. Imaju pravo da predlože svoje preferirane kandidate za visoko-rangirane pozicije, te imaju pravo da ulože žalbe na aktivnosti drugih političkih stranaka unutar institucija. No, takođe bi trebalo da postoji jasna granica – funkcioniranje i nezavisna pririoda institucija – posebno institucije koja je od tolike važnosti kao što je to CIK – moraju biti bezuslovno garantovane, bezuslovno", rekla je Kavalec. 

U tom kontekstu, naglasila je da bilo koja javna institucija mora imati i nuditi više od samo lidera – a to su sopstvene procedure, osoblje, zakone i principe kojima se vode, te institucionalnu memoriju i vrijednosti koje će vraćati na pravi put eventualne radikalne devijacije njenog vodstva. 

Ova tema, kako je rekla, ne bi trebalo da zasjeni ostale, prijeko potrebne, reforme izbornog sistema u BiH. Misija OSCE-a stoji na raspolaganju da radi sa političkim strankama i parlamentima u BiH, te CIK-om, na implementaciji preporuka OSCE-ove kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), kroz izmjene podzakonskih akata. 

Ukazala je da sistemski nedostaci u zakonodavstvu, podzakonskim aktima i postojećim praksama, identificirani od strane ODIHR-a u njihovim finalnim izvještajima nakon općih izbora iz 2010., 2014. i 2018. godine, izborne rezultate stavljaju u rizik neregularnosti i manipulacije prije, tokom i nakon glasanja. 

"Ove stavke ne moraju nužno dovesti u pitanje cjelokupnu vjerodostojnost izbora, ali ponavljajuće neregularnosti mogu uticati na ishod takmičenja u kojima je margina pobjede neznatna. Dodatno tome, bez dopiranja do srži neregularnosti, mi, ustvari, ne znamo da li su one i do koje mjere uticale na izbore. Povjerenje građana u demokratske institucije, u suštini, ovisi o stvarnom i percipranom integritetu izbornih procesa. Bez toga, dugoročna stabilnost demokratskih institucija u BiH ne može biti zagarantovana", rekla je Kavalec, dodajući kako je to posebno bitno za BiH, jer ako građani i dalje nastave putem nezainteresiranosti, politički proces će sve više biti u opasnosti od patronata i nepotizma, nastavljajući time začarani krug. 

Ocijenila je da supolitičke stranke su već uradile puno posla u ovom smislu, ali je potrebno napraviti još mnoga poboljšanja, uključujući provedbu prethodnih preporuka ODIHR-a, kao i GRECO preporuka Vijeća Evrope, koji se tiču finansiranja političkih stranaka.

 To je, kako kaže, moguće uz predano političko vodstvo. Nedavni dogovor o izborima u Mostaru je dokaz da je ovo izvodljivo.

"A što se tiče Mostara, nadamo se da će Parlamentarna skupština BiH u potpunosti uzeti u razmatranje izmjene legislative u najskorijem mogućem roku. Ostaje od ključne važnosti da se obezbijedi konačno razrješenje pitanja izbora u Mostaru, koje će garantovati da građani Mostara mogu glasati na predstojećim lokalnim izborima", rekla je na kraju izlaganja ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH.