Mini market
„NIKADA NEĆETE BITI DRŽAVA…“: Burne reakcije na društvenim mrežama, nakon Dodikovog istupa oglasili se Vedran Džihić i Jasmin Mujanović...
Prije 18 min0
"Nama nije trebalo ukidanje mjera zaštite stanovništva, nego porezi na ekstrabogatstvo, nacionalizacija i eksproprijacija, u ime krize i vanrednog stanja koje je, bilo proglašeno ili ne, očito".
Kultura
04. Jul. 2020 04. Jul. 2020
0
Piše: Andrej Nikolaidis
Ljudi koji umiru od korona virusa nisu morali umrijeti. Nisu trebali umrijeti.
Njihova smrt bila je odluka države.
Mjere zaštite stanovništva nisu trebale biti uklonjene. Nisu smjele biti uklonjene. Umjesto zaštite stanovništva, države su se opredijelile za zaštitu „ekonomije“.
Sjećate li se vremena karantina, kada su nam države poručivale kako je lockdown nužan, jer bi u suprotnom ljekari mogli doći u etički tešku situaciju da u bolnicama odlučuju o tome ko će od zaraženih živjeti a ko umrijeti?
... a onda su odlučili pustiti virus da se slobodno razmnožava među stanovništvom. Danas se epidemiolozi, umjesto zaštitom stanovništva, bave privredom – umjesto o mjerama koje će spasiti ljudske živote, oni govore o mjerama koje „neće ugroziti ekonomiju“, iako je posve jasno da ono od čega živi „ekonomija“ znači smrt za stanovništvo.
Do juče, takozvana „struka“ je odlučivala samostalno a ljudski život joj je bio svetinja. Danas „struka“ potpisuje odluke političara, a ovi odluke kapitala, koji, kao što je opštepoznato, ima samo jednu svetinju. A to nije ljudski život.
Zaraza ili glad
Sjećate li se kako su nam govorili da je nošenje maski apsolutno nedovoljna mjera zaštite, stoga će država poduzeti ozbiljnije, valjane mjere?
Danas, kada virus bjesni snažnije nego juče, no ni blizu tako snažno kako će sutra, naredba nošenja maski - i da, pranja ruku - je jedina mjera koju država poduzima.
Izbor „zaraza ili siromaštvo i glad“ je lažan.
Postojalo je vrlo jednostavno rješenje kako namaći pare koje nedostaju.
Nama nije trebalo ukidanje mjera zaštite stanovništva, nego porezi na ekstrabogatstvo, nacionalizacija i eksproprijacija, u ime krize i vanrednog stanja koje je, bilo proglašeno ili ne, očito.
Trebalo nam je to, a ne turistička sezona koja će broju zaraženih i umrlih dodati dvije ili tri nule. U trenutku dok broj zaraženih raste, Hrvatska i Crna Gora otvaraju granice, ne bi li u njih došlo što više zaraženih „gostiju“: da bi oni koji su privatizovali javne plaže zarađivali dok ljude sa njihovih plažnih ležaljki sa šišama transportuju u bolničke krevete sa respiratorima.
Bukharin je bio u pravu: umjesto termina koji upućuje na pogrešno, dakle „nacionalizacija“, treba koristiti precizniji - „državizacija“.
Nema ničeg nepravednog u državizaciji i eksproprijaciji bogatstava stečenih ratom, krvlju, krađom i jadom. Jednu katastrofu (rat i poraće) iskoristili su da nakradu svoje bogatstvo. Da im je, u vremenu druge katastrofe (korona virusa), to bogatstvo oduzeto (ne brinite, nije i neće biti), to bi bila nepravda?
Naprotiv, u (post?)tranzicionim društvima državizacija i eksproprijacija su mehanizmi da se ponovo uspostaviti makar i privid društvene pravde. Oni koji drže kako je u pitanju pljačka koju sprovodi država zaboravljaju da je to, onda, pljačka pljačkaša, odnosno eksproprijacija eksproprijatora.
Ali ne...
Državama je od broja žrtava bilo važnije da održe monopole uspostavljene pljačkom. Da vas podsjetim...
Put do svetosti
Osnovni način za sticanje bogatstva je da ono što je bilo javno dobro, dakle nije bilo tvoje, učiniš svojim vlasništvom ili predmetom rente: plaže, zemlju, vodu, vjetar, internet, energiju, sutradan vazduh... U tome ti pomaže država sa svojim zakonima. Kada je proces zauzimanja i knjiženja na svoje ime onoga što nije bilo tvoje dovršen, država i zakoni ti obezbjeđuju pravnu sigurnost i takozvanu svetost „privatne svojine“ – to se zove pravna država. Zanimljivo, niko ne govori o svetosti „javnog dobra“. Ono što je javno nikada nije dovoljno dobro da ne bi moglo biti privatizovano i tako učinjeno još boljim. U kapitalizmu, privatizacija je put do svetosti.
William Pitt u britanskom parlamentu 1763. priča sljedeću bajku, ranokapitalističku verziju Vuka i tri prasića, ne bi li njom ilustrovao zašto i siromašni imaju interes da imovina onih koji su ih orobili bude nedodirljiva:
„I najsiromašniji čovjek u svojoj straćari opire se svoj sili Krune. Straćara je možda dotrajala - krov joj se trese - kroz nju duva vjetar - u nju ulaze oluje - ali kralj Engleske ući ne može - ni sva njegova sila ne usuđuje se preći prag te ruševne zgrade“.
Ma ‘ajde.
(Žurnal)
Mini market
„NIKADA NEĆETE BITI DRŽAVA…“: Burne reakcije na društvenim mrežama, nakon Dodikovog istupa oglasili se Vedran Džihić i Jasmin Mujanović...
Prije 18 min0
Politika
ZLATKO MILETIĆ UZBURKAO DUHOVE: „Vučić treba biti ratni zločinac ovdje. Iako on tvrdi da je nosio kišobran…“
Prije 22 min1
Hronika
UŽAS U CENTRU SARAJEVA: U saobraćajnoj nezgodi ima povrijeđenih, Hitna pomoć i policija na licu mjesta…
Prije 38 min0
Regija
PREOKRET U ISTRAZI: Novinar Timesa otkriva - Svjedokinja s mjesta zločina prepoznala Legiju na fotografiji…
Prije 47 min0
Kultura
LEGENDARNI MUZIČAR MUHAREM SERBEZOVSKI: "Ja ne gubim nadu da ću...!"
22. Apr. 20240
Kultura
BILJEŽNICA ROBIJA K.: "Uča Smilja je rekla: 'Problem je šta oni iz Domovinskog pokreta ne žele u kompu sa Srbima! A među onih...'"
22. Apr. 20240
Kultura
AHMED KOSOVAC POVODOM SVJETSKOG DANA KNJIGE ZA "SB“: „Unatoč modernim tehnološkim dostignućima, čitanje nezamjenjiva aktivnost“
23. Apr. 2024
Kultura
NIŠLIJE U ŠOKU: Bulevar Šabana Bajramovića žele dodijeliti vođi Noćnih vukova
23. Apr. 20242
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.