Presuda donesena sa 7-2 pod predsjedanjem predsjednika Vrhovnog suda Johna Robertsa znači da se mora provesti subpoena kojom se nalaže kući Mazars LLP, koja je godinama vodila finansijske poslove porodične firme Donalda Trumpa, da preda poreske prijave velikoj poroti radi istrage.

Za razliku od prijašnjih predsjednika, Trump odbija objaviti poreske prijave i druge dokumente o svojoj imovini te aktivnostima svoje firme za promet nekretninama, Trump Organization.

Sadržaj tih dokumenata tajna je godinama te čak i sada kada predsjednik vodi kampanju za izbore 3. snovembra na kojima se nada osvojiti još jedan mandat.

Današnja presuda druga je velika prekretnica u Trumpovu burnom predsjedničkom mandatu.

Odbori su zatražili subpoene (naredba kojom se u anglosaksonskom pravu pod prijetnjom kazne nalaže osobi da sudu preda određene dokumente) kojima traže da knjigovodstvena firma Mazars LLP i dvije banke Deutsche Bank i Capital One predaju financijske izvještaje.

U sporu je Trump tvrdio da američki Kongres nema valjanih razloga tražiti te dokumente jer bi to ugrozilo privatnost njega i njegove poroice te ga odvratilo od obavljanja predsjedničke dužnosti.

Trumpovi advokati u njujorškom slučaju tvrde da je predsjednik prema ustavu imun od krivičnog progona dok je na dužnosti.

Pozivaju se i na odredbe ministarstva pravosuđa prema kojima aktivni predsjednik ne može biti ni optužen ni sudski gonjen.

U raspravi su Trumpovi advokati išli tako daleko pa su tvrdili da prema zakonu pravosuđe ne može istraživati predsjednika čak i kad bi on pucao na nekoga na njujorškoj 5. aveniji.

Odbor Zastupničkog doma izdao je u aprilu 2019. subpoenu firmi Mazars da preda podatke o financijskom poslovanju Trumpove firme za proteklih osam godina i to nakon svjedočenja Trumpovog bivšeg advokata Michaela Cohena pred Kongresom.

Cohen je rekao da je Trump povećavao odnosno smanjivao pojedine stavke svojih finansijskih prijava od 2011. do 2013. kako bi sebi smanjio porez koji je dužan platiti.

Odbor za finansije u Zastupničkom domu razmatra mogućnost pranja novca kroz nekretninski biznis koji se tiče i Trumpove firme.

U odvojenoj istrazi, Odbor za obavještajne poslove istražuje je li Trump svojim poslovanjem pao pod utjecaj stranih vlada ili pojedinih stranih državljana.