Govoreći o obilježavanju 25. godišnjice genocida u Srebrenici te o tome je li se išta promijenilo u svijesti ljudi nakon četvrt stoljeća, istaknula je kako se kod dijela društva jeste promijenilo, ali da je važnije što je svijet svjestan onoga što se desilo.

"Puno je važnije što je cijeli svijet svjestan onoga što se desilo u Srebrenici i što se to obilježava kako kroz rezolucije koje je usvojio Evropski parlament i kroz razne manifestacije kojima svjedočimo širom svijeta, a imaju za cilj da podsjete da se desio genocid u Srebrenici i da se poklonimo žrtvama tog genocida", kazala je Karup-Druško.

"Bila sam prisutna kada je Inzko, na iznenađenje svih nas prisutnih, najavio, a poslije nekoliko puta i ponovio, da će on nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida. Ovaj današnji dogovor za N1 je diplomatski, na kakve smo i navikli. Mogu reći da, ako ne dođe do nametanja zakona o zabrani negiranja genocida, i to 25 godina nakon genocida, nakon svih presuda, nakon hiljada dokaza, mogu reći da će to biti sramota za cijelu Evropu. Ukoliko ne nametnu taj zakon, bojim se da će to biti nastavak licemjerne politike po kojoj Evropa priznaje genocid, a nas, pojedince, posmatraju kao ruralni dio svijeta za koje se podrazumijeva da ne priznaje ni genocid ni presude međunarodnih sudova", naglasila je Karup-Druško za N1.

Odgovorila je i na pitanje šta bi zakon o zabrani negiranja genocida promijenio te istaknula kako "mi imamo sistem u kome vladavina prava već duže ne postoji".

"Pravaoi pravda su postali ekskluziv za pojedince i moćnike koji mogu preko svojih mehanizama, veza moći, da utječu i na 'pravne i pravedne' odluke. Zakon bi mogao puno značiti ukoliko bi se i provodio. Međutim, simbolično bi bilo da BiH ima zakon, što bi bila jaka poruka. Mi već imamo takav zakon na nivou Federacije, ali ne znam da je ikad pokrenuta istraga, jer neko negira genocid u Srebrenici. Pitanje je civilizacijsko - da li priznajete međunarodno pravo, da li priznajete genocid kao najveći zločin nakon holokausta i bilo bi jako bitno da BiH ima takav zakon i možda bi se nekog dana moglo desiti da imamo dovoljno hrabrog tužitelja koji bi pokrenuo takvu istragu protiv pojedinca koji ne priznaju genocid", kazala je ona.