Na skoro 1.100 stranica Fink detaljno opisuje dešavanja od vremena osnivanja stranaka, prvih eskalacija, opkoljavanja Srebrenice, gerilskog ratovanja i, naposlijetku, sve do završnih faza genocida tokom jula 1995. godine.

“Do sada nije napisano djelo slično ovome o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici. Ovo je svojevrsna enciklopedija,” osvrnuo se na knjigu Sabahudin Šarić iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Prevodilac knjige Avdija Alibašić, profesor historije koji sada živi i radi u Njemačkoj, povodom objavljivanja knjige napisao je kako je neophodno naučno utvrđenom istinom suprotstaviti se sveprisutnom revizionizmu i grubom falisifikovanju prošlosti te da je njemački historičar i žurnalist, dr. Matthias Finka napisao vrhunsko djelo o zločinu koji je svojim dimenzijama i brutalnošću zapanjio svijet i prisilio ga da preispita temelje vlastite egzistencije.

Autor knjige Matthias Fink studirao je američke studije i političke nauke, a zatim studij za savremenu historiju u Münchenu i Tübingenu. Doktorirao je 1978. godine na temu „Nacionalni interesi i razvojna pomoć“.

Radio je 35 godina kao novinar, autor i producent političkih i dokumentarnih reportaža za razne institucije njemačkog javnog servisa ARD. Kao vanjskopolitički korespodent, izvještavao je iz Srednje i Južne Amerike, Irske, Vijetnama, Palestine. Decenijama je važio kao jedan od najbriljantnijih vanjskopolitičkih komentatora.

Kao posmatrač, bio je prisutan od samog početka rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju  (ICTY) u Den Haagu, o čijim procesima je intenzivno izvještavao.

Nakon okončanja ratova u vezi s raspadom bivše Jugoslavije, redovno je putovao u krizna područja, upoznavši sva mjesta stravičnih zločina. 

Naučno istraživanje i proučavanje rata počinje tek nakon njegovog završetka, upravo kako historičari uobičajeno tvrde da je za istraživanje prošlosti neophodna određena vremenska distanca. Iako je u konkretnom slučaju distanca bila vrlo kratka, bila je dovoljna da omogući pristup dokumentima neophodnim za analizu uzroka i posljedica rata, za razliku od aktuelnih dnevnih ratnih izvještavanja, kao i mogućnost istraživanja na svim stranama. Dokumentiranje, vrednovanje i sistematiziranje rezultata istraživanja o raspadu Jugoslavije, njegovoj privrednoj i društvenoj pozadini, medijskom ratu koji je tome prethodio, zloupotrebi nacionalnih identiteta, užasima ratnih zločina, umnogome je više od jednostavnog zbira pojedinačnih događaja.

Na osnovu vlastitih istraživanja, mnoštva svjedočenja preživjelih i sudionika zbivanja, dokumenata i ličnih utisaka, nastale su brojne reportaže i (radio)dokumentarne emisije o mnogim događajima: naslovi i podnaslovi reportaža iz serijala „ljudi - pravda - nada“ govore sami po sebi:

- Gdje je Mirnes Osmanović?

- Tragedija Srebrenice i neuspjeh međunarodne zajednice;

- Otvorena rana u duši Hrvatske, Kako je u Vukovaru ubijen grad i ljudi?

- Stari most, Priče o Starom mostu;

- Povratak u ništa, Hambarine – jedno selo u Bosni;

- Ratni užasi pred Međunarodnim krivičnim sudom.

Na svjetskom festivalu u New Yorku 2004. godine Matthias Fink odlikovan je srebrenom medaljom za reportažu o procesu ekshumiranja i identifikacije srebreničkih žrtava pod rukovodstvom dr. Ewe Klonowski, pod naslovom „Knochenarbeit“. Pojam „Knochenarbeit“ (doslovno „rad kostiju“) u njemačkom jeziku opisuje ekstremno težak tjelesni i/ili duševni rad, upravo poput onog koji je godinama obavljala dr. Klonowski, forenzički antropolog. Na osnovu pronađenih ostataka kostiju iz anonimnih grobnica, ona nastoji žrtvama rata ponovo dati ime i identitet.

Dr. Fink proveo je čitav niz godina baveći se srebreničkom apokalipsom, analizirajući ogromnu količinu izvora i materijala koji o tome postoje, postavivši sebi zadatak da minuciozno dokumentira razvoj događaja, suprotstavljajući se rasprostranjenim klišeima i jednostranim interpretacijama, koje služe za pravdanje vlastitih postupaka. Želja da se što potpunije predstavi ukupna panorama srebreničke drame s čitavom lepezom najgnusnijih zločina (kao što su se sudije Međunarodnog suda izrazile u uvodu presude generalu Mladiću: „Zločini koje ste počinili, među najstrašnijim su zločinima poznatim čovječanstvu“...) rezultirala je obimom knjige od oko 1.000 stranica, pri čemu se još morao raditi izbor iz postojećeg obrađenog materijala. Na izvjestan način taj pristup čini paralelu sa mišljenjem Suda: „Na kraju krajeva, nikakvi komentari ne mogu srebreničku epopeju dočarati življe od golog nabrajanja samih događaja...“

"Srebrenica: hronologija jednog genocida" dr. Matthiasa Finka predstavlja snažan krik protiv stravičnog zločina dajući neprocjenjiv doprinos protiv njegovog negiranja, relativiziranja ili čak rehabilitacije.