NOVI DOKAZI O POSTOJANJU VODE NA MARSU: Klizište je izazvalo ogroman cunami, dugačak 70 kilometara, a onda…

Ima tome nekoliko milijardi godina kako je ogromno klizište proradilo na padinama Marsovog vulkana Olympus Mons, najveće planine u cijelom Sunčevom sistemu. A kad se sav taj materijal sručio u vodu Marsovog drevnog okeana, cunami dugačak između 40 i 70 kilometara udario je o obale sjeverne polutke planete.

  • HiTec

  • 14. Jul. 2020  14. Jul. 2020

  • 0

Novo istraživanje identificiralo je ostatke ovog davnog događaja. Tsunamiju izazvanom klizištem trebala je velika vodena masa, što dokazuje tezu o postojanju davno nestalog okeana na Marsu.

Ideja o marsovskim tsunamijima nije nova. Godine 2015. istraživači su iznijeli tezu o tome kako su se različiti objekti iz svemira obrušavali u drevni okean planeta i stvarali divovske valove. Najnovija otkrića mogla bi znanstvenicima pomoći da odrede koliko je taj okean bio velik, piše magazin Smithsonian.

Mega-valovi na Marsu

Tsunami izazvani klizištem tla uobičajeni su na Zemlji, kaže autor novog istraživanja Fabio Vittorio De Blasio sa Sveučilišta u Milanu. Kako bi pokazao da se isto moglo desiti i na Marsu, De Blasio je proučavao satelitske snimke topografije planeta, tačnije ostatke ogromnog klizišta. Dugačko između 600 i 700 kilometara, to je vjerovatno najduže klizište u Sunčevom sistemu.

Kad su se ove stijene srušile niz planine prije milijardu godina, tvrdi de Blasio, stvorile su ogroman val koji je jurio preko krajolika. Kako je tsunami napredovao, stijene su se raspršile po čvrstom tlu.

Pješčani, blatni valovi ostavili su tragove na obali daleko od Olympus Monsa. De Blasio je identificirao te tragove i zatim koristio modele kako bi potvrdio da valovi mogu prijeći nekoliko stotina kilometara.

Vulkan visok 25 kilometra

Olympus Mons uzdiže se nad marsovskim krajolikom, dostižući 25 kilometara u vis. Znanstvenici su na obroncima ovog mega vulkana identificirali najmanje deset ogromnih tobogana, klizišta duža od 300 kilometara.

Proučavajući vanjske rubove klizišta, De Blasio je primijetio da neobična ležišta tvore greben. Koristeći slike NASA-inih satelita Mars Reconnaissance Orbiter i Mars Odyssey proučavao je njegove značajke i zaključio kako se materijal postepeno usporavao i zaustavio kad je naišao na greben poznat kao Acheron Dorsum.

„Kad biste mogli sigurno stajati na vrhu Acherona, vjerovatno biste vidjeli blatni val koji juri brzom od 50 metara u sekundi i uzdiže se blagim padinama desetinama kilometara i potom povlači“ Ako je De Blasio u pravu, onda je to prilog tezi da je okean na Marsu doista postojao prije otprilike tri milijarde godina, kad je Sunčev sustav bio star tek 1,5 milijardi godina. No, možda nije bila riječ o oceanu nego ogromnom jezeru ili mreži manjih jezera., objašnjava De Blasio.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...