Brojni su državnici posljednjih godina, govoreći o kontroverznim kineskim teritorijalnim pretenzijama u Južnom kineskom moru, upotrebljavali domišljate diplomatske riječi, poput “destabilizirajućeg” i “neprimjerenog” ponašanja, pokušavajući tako održavati balans između sukoba s Kinom i osude ponašanja Pekinga, ali Mike Pompeo je bio prvi koji je angažman Narodne Republike nazvao protuzakonitim, što je poslužilo kao ulje na vatru postojećih tenzija na relaciji Peking – Washington, piše Euractiv.

“Amerika stoji uz partnere na jugoistoku Azije, zbog čega smo spremni solidarno braniti njihov suverenitet i prava koja imaju u skladu sa međunarodnim odredbama prava mora. Svaka akcija Narodne Republike Kine koja bude narušavala suverenitet i ekonomski prosperitet susjednih zemalja, nema pravni osnov. Svijet neće dopustiti Pekingu da Južno kinesko more tretira kao vlastito maritimno carstvo”, navodi se u saopćenju State Departmenta koje je početkom sedmice odjeknulo poput eksplozije.

Podsjetimo, Peking svojata gotovo čitavu teritoriju Južnog kineskog mora, koje se prostire površinom od 3,5 miliona kvadratnih kilometara. Riječ je o većinski maritimnoj teritoriji na kojoj se nalaze brojna otočja i grebeni, od kojih većina nije ni naseljena. Međutim, agencije za energetiku procjenjuju da se u tom području nalazi oko 190 biliona  kubnih metara prirodnog plina i 11 milijardi barela nafte.

Zbog teritorijalnih sporova oko te naftom bogate zone, Peking je nad susjednim državama vršio pritisak sabotirajući njihove komercijalne aktivnosti, poput ribarstva ili korištenja minerala. Kina je upogonila i vojne ustanove na otočjima Xisha (za zapadnjake Paracel) i Nansha (Spratly).

Na istu se strategiju odlučio i Washington uprkos tome što ne svojata teritorije te je dopremio velik broj ratnih brodova i nosača aviona da patroliraju područjem i službeno promoviraju slobodu plovidbe. Južnim kineskim morem trenutno plove čak dva američka nosača aviona sa svojim udarnim grupama "USS Nimitz" i "USS Ronald Reagan" i ondje organiziraju vojne vježbe. Riječ je o neuobičajenoj vojnoj praksi zato što je to tek drugi put od 2001. godine da je Washington u Južno kinesko more poslao čak dva vojna broda nivoa nosača aviona.

Washington je do sada, naime, zauzimao osjetno pomirljiviji stav prema teritorijalnim sukobima koje Kina vodi sa susjednim zemljama u Južnom kineskom moru, apelirajući na mirno rješavanje sukoba, po mogućnosti uz arbitražu UN-a. Pompeo se pri promjeni pozicije upravo i pozvao na odluku Arbitražnog suda iz 2016. godine, koja je jednoglasno presudila u korist Filipina. Kineska ambasada pri SAD-u dočekala je Pompeovo obraćanje u šoku, a njegove optužbe ocijenilo kao “potpuno neutemeljene”.

Peking je u ponedjeljak odgovorio sankcijama za četiri američka političara, među kojima su i zastupnici Kongresa Marco Rubio i Ted Cruz.

Vodeći stručnjaci za jugoistočnu Aziju tvrde da američko pokazivanje vojnih mišića u kontekstu Južnog kineskog mora ima težinu jedino ako ga podupru i ostale zemlje.

To je samo nekoliko sati kasnije učinilo i Ujedinjeno Kraljevstvo, glavni strateški partner SAD-a, koje će početkom sljedeće godine, prema saznanjima "The Timesa", poslati na Daleki istok svoju udarnu grupu nosača aviona "Queen Elizabeth", čija je perjanica istoimeni nosač aviona. Plovilo vrijedno 3,1 milijardu funti, prvi je od dva identična nosača (drugi je "HMS Prince of Wales") čija je posada završila obuku te će se pridružiti saveznicima SAD-u i Japanu u vojnim vježbama i patroliranju u regiji.

Još se čeka odgovor Europske unije i njezinih članica, kao i Australije, koja se, zbog podrške protestima u Hong Kongu, također, našla na “crnoj listi” kineske Komunističke partije. Ključnu ulogu u formiranju “zapadnog saveza” protiv Kine mogla bi imati Angela Merkel, kancelarka zemlje koja trenutno predsjedava EU, osobito s obzirom na činjenicu da je Kina trebala biti fokus njemačkih prioriteta.

S druge strane, Peking je već dogovorio savezništvo s Iranom, još jednom zemljom s kojom SAD, osobito tokom Trumpove administracije, ima vrlo problematičan odnos.