Vijesti
VATRA SE PROŠILA, NE MOGU JE OBUZDATI: Evo kako iz zraka na jugu BiH izgleda veliki požar (VIDEO)
Prije 4h0
Prije tačno 75 godina u njemačkom gradu Potsdamu održana je posljednja konferencija 'velike trojice' – Sjedinjenih Država, Velike Britanije i tadašnjeg Sovjetskog Saveza na kojoj su donijete smjernice za poslijeratnu regulaciju odnosa u svijetu. Prema mišljenju mnogih povjesničara, upravo ta konferencija saveznika simbolizira kraj Drugog svjetskog rata, ali i početak Hladnog rata koji je potrajao idućih 45 godina i koji je uslijedio nakon podjele Njemačke na okupacione zone
Jeste li znali
19. Jul. 2020 19. Jul. 2020
0
Prva poslijeratna konferencija, barem što se tiče područja Evrope, otpočela je 17. jula 1945. godine i protekla je u intenzivnoj, a ponekad i burnoj, dvosedmičnoj raspravi tokom koje nisu riješena većina najvažnijih pitanja, čime je omogućen početak Hladnog rata. Nakon susreta u Teheranu i Jalti, sastanak u Potsdamu bila je treća konferencija čelnika velikih sila pobjednica u Drugom svjetskom ratu koji je na Dalekom istoku još uvijek trajao.
Na konferenciji je Sovjetski Savez zastupao Josif Visarionovič Staljin, Veliku Britaniju premijer Winston Churchill, a Sjedinjene Američke Države predsjednik Harry S. Truman kojem je ovo bio prvi sastanak 'velike trojke', budući da je tri mjeseca ranije preminuo njegov prethodnik i sudionik ranijih konferencija, američki predsjednik Franklin D. Roosevelt. Završetku konferencije, pak, nije nazočio Churchill koji je izgubio prve poslijeratne izbore upravo tokom održavanja sastanaka pa ga je u pregovorima naslijedio novi britanski premijer Clement Attlee iz redova laburista.
Trumanovo nepovjerenje prema Staljinu
Raspoloženje tokom konferencije je bilo neuravnoteženo. Američka delegacija predvođena Trumanom osjećala je veliko samopouzdanje, osobito nakon što su Sjedinjene Države dan prije početka konferencije po prvi put uspješno isprobale nuklearno oružje koje će dva dana nakon konferencije iskoristiti kako bi porazile Japan. Uz to, Truman je bio znatno nepovjerljiviji prema Staljinu od Roosevelta jer je smatrao da se sovjetski čelnik neće pridržavati dogovora iz Jalte. Te sumnje su potvrđene za manje od dvije godine nakon što je američki predsjednik objelodanio tzv. Trumanovu doktrinu kojom se Sjedinjene Dražve obavezuju na zaustavljanje sovjetske ekspanzije u svijetu, a čime je započeo Hladni rat.
Najznačajniji dio konferencije bio je posvećen podjeli i preustroju poražene Njemačke te problemima ratne odštete. Kako bi iskorijenili njemački nacizam i militarizam te ograničili njemačku moć, trojica čelnika su dogovorila raspuštanje i zabranu svih nacističkih organizacija, provedbu sveopće denacifikacije i suđenje ratnim zločincima koje je započelo u novembru iste godine u Nürnbergu.
Ratni pobjednici su dogovorili i demontiranje njemačkih vojnih instalacija i vojne industrije, kao i kontrolu vojno važnih sektora civilne industrije, dekartelizaciju i decentralizaciju industrijskih monopola, nadzor istraživačkih djelatnosti i industrijske proizvodnje te upravno-teritorijalnu decentralizaciju i uspostavljanje demokratskog poretka, a što je propalo u dijelu Njemačke pod kontrolom Sovjeta koji su željeli jedinstvenu, ali potpuno razoružanu Njemačku.
Truman se s druge strane zalagao za jaku Njemačku pod kontrolom Zapada, smatrajući da bi jedino takva Njemačka mogla biti prepreka na putu sovjetske dominacije nad čitavom Evropom, a što je potkrijepio činjenicom da je Moskva već okupirala istočni dio Starog kontinenta. Kako niti jedna strana nije popuštala u svojim namjerama i zahtjevima, u konačnici je dogovorena podjela Njemačke na četiri okupacione zone; američku, britansku i francusku s jedne i sovjetsku s druge strane.
Nikad u potpunosti isplaćene ratne odštete
Na identičan način je podijeljen i Berlin, a kako je Hladni rat s vremenom jačao, Njemačka je podijeljena na dva dijela, onaj zapadni pod kontrolom Washingtona, Londona i Pariza te istočni koji kontrolirala Moskva. Time su odgođene sve rasprave o ponovnom ujedinjenju Njemačke koje je uslijedilo 45 godina kasnije.
Iako je dio konferencije bio rezerviran za probleme njemačke ratne odštete, to pitanje sporazumom nikada nije riješeno, kao što nije izračunat tačan iznos koje je Njemačka trebala platiti na ime reparacija. Amerikanci, i u nešto manjoj mjeri Britanci, smatrali su da se moraju odreći velikog dijela odštete kako bi Nijemcima omogućili ekonomski oporavak, a samim time i jačanje odbrambenog zida prema Sovjetima.
Osam godina od konferencije u Potsdamu, novooformljena Savezna Republika Njemačka se Londonskim sporazumom obavezala vratiti dugove koji nisu nastali kao posljedica Drugog svjetskog rata, a s vremenom je taj dug smanjen s početnih 29 na 14,5 milijardi njemačkih maraka.
Uz to, zapadnonjemački pregovarači uspjeli su isposlovati sporazum s Izraelom kojem je na ime ratne odštete isplaćena njemačka roba u vrijednosti od tri milijarde maraka. Do 2000. godine isplaćeno je i 83 milijarde maraka odštete bivšim prisilnim radnicima te zatvorenicima nacističkih koncentracijskih logora.
Vijesti
VATRA SE PROŠILA, NE MOGU JE OBUZDATI: Evo kako iz zraka na jugu BiH izgleda veliki požar (VIDEO)
Prije 4h0
Društvo
AKO JE OD DODIKA I PREVIŠE JE: Dok on komentariše Thompsona, a u RS-u najavljuju nastup negatora genocida u Srebrenici i to 11. jula
Prije 4h0
Hronika
ADNANA ALIBABIĆA I DALJE NEMA: Napustio bolnicu prije 13 dana i od tada mu se gubi svaki trag
Prije 4h0
Vijesti
"DŽUVO KOLIKO KOŠTA DRŽAVA I NAGODBA": Nebojša Vukanović prozvao direktora OSA-a pa poručio: "UDBA ovdje i dalje drži sve konce"
Prije 4h0
Jeste li znali
RIBA NA TAVI - BEZ TRAUME ZA NOS: Kako je ispržiti bez da se osjeti cijeli stan? Ovo su sjajni trkovi...
04. Jul. 20250
Jeste li znali
PLANETA ZEMLJA JE "PODIVLJALA": Naučnici upozoravaju na dan kakav nije zabilježen, možda već 9. jula
04. Jul. 20250
Jeste li znali
SIGURNO PRANJE: Jedna stvar koju nikada ne biste trebali stavljati na donju rešetku mašine za suđe
04. Jul. 20250
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.