Nadaju da će uz pomoć te informacije uspjeti objasniti zašto su slijepi miševi samo nosioci virusa iz grupe koronavirusa, a od njega se ne razbolijevaju, piše BBC, prenosi Hina.

Vjeruju da bi pronalaskom odgovora na ovo pitanje mogli pomoći ljudskoj populaciji u borbi s aktuelnom i svim budućim pandemijama.

Genom šišmiša bitan za lijek

Profesorica Emma Teeling s Univerziteta u Dublinu kaže kako su znanstvenici sekvenciranjem genoma šišmiša došli do zaključka da ove životinje imaju "jedinstven imunološki sistem".

"Kad bismo uspjeli oponašati imunološki odgovor šišmiša na koronaviruse, zahvaljujući kojem se ne razbolijevaju, možda bismo lijek mogli pronaći u prirodi", rekla je za BBC te dodala da bi to "ukazalo na korake koje bi znanstvenici trebali poduzeti da bi pronašli lijek za koronavirus".

Teeling je pokrenula znanstveni projekt pod nazivom "Bat1K", čiji je cilj dekodirati genome svake od 1.421 poznate vrste šišmiša.

"Kad bismo uspjeli shvatiti na koji je način genom šišmiša evoluirao, mogli bismo pridonijeti i liječenju bolesti i prevenciji starenja kod ljudi", kazala je.

Važna uloga u održavanju ravnoteže u prirodi

Vjeruje se da se Covid-19 prvo pojavio među šišmišima te da je na ljude prešao preko neke druge životinje, poput, naprimjer, pangolina. Stručnjaci pretpostavljaju da su i mnoge druge bolesti, poput  SARS-a, MERS-a i ebole, na ljude prešle sa životinja.

Istovremeno ekolozi ističu da će, dok god ljudi omogućavaju šišmišima život u njihovim prirodnim staništima, opasnost po ljudsko zdravlje biti mala. Dodaju da netopiri igraju važnu ulogu u održavanju ravnoteže u prirodi. Mnogi su oprašivači te prenose cvjetni ili peludni prah, a neki se hrane insektima i tako reguliraju njihov broj.

Da bi otkrili ključne razlike, znanstvenici u istraživanju sastava genoma šišmiša koriste napredne tehnologije te potom uspoređuju njihov genetski kod s onima kod 42 vrste sisara.

Ključ snažnog imuniteta

Šišmiši ili netopiri većinom su mesojedi, a hrane se, među ostalim, psima, mačkama, tuljanima, pangolinima i kitovima. U raznim dijelovima svijeta različito su evoluirali, a u tome je možda i dio odgovora na pitanje kako to da su otporni na koronaviruse.

Kada uspiju shvatiti koje genetske promjene omogućavaju otpornost na koronaviruse kod šišmiša, stručnjaci će moći napraviti nešto slično i za ljudsku populaciju. 

"Ove su promjene, verovatno, ključ iznimno snažnog imuniteta koji šišmiši pokazuju prema koronavirusima", smatra dr. Michael Hiller s drezdenskog Instituta za molekularnu biologiju i genetiku "Max Planck". 

Znanstvenici očekuju da će otkriće pomoći i u borbi protiv ostalih pandemija, jer u slučaju brojnih virusnih infekcija, za smrtni ishod nije odgovoran sam virus, već i akutni upalni odgovor kojim imunološki sistem reagira na prijetnju. Organizam šišmiša to uspijeva regulirati.

Mada 'pokupe' infekciju, ne pokazuju vidljive znakove razbolijevanja. Rezultati studije objavljeni su u stručnome časopisu "Nature".