Istraživanja pokazuju da se radi o projektu koji prvenstveno služi kineskim interesima.

U aprilu 2020., na vrhuncu pandemije koronavirusa u Njemačkoj, u kineskom Wuhanu na put je krenuo jedan teretni voz. Cilj je bio njemački Duisburg. Trideset pet kontejnera punih maski i zaštitne odjeće. U svemu tome je bilo i određene simbolike. Iz mjesta u kojem je izbila pandemija korone, u kineskoj metropoli sa 12 miliona stanovnika, krenuo je voz s opremom koja je trebala pomoći u borbi protiv virusa. I to preko „Novog puta svile"  s krajnjim odredištem - Duisburg, piše DW. 

Kineski državni mediji su likovali o ulozi „Novog puta svile" u korona-krizi. "Ruta života i mogućnosti", tako je glasio jedan naslov u listu „Global Times". "Novi put svile" je omiljeni projekt kineskog državnog i partijskog šefa Xija Jinpinga: nova trgovinska mreža između Azije, Afrike i Europe. Kina pritom u mnogim zemljama finansira gradnju luka, željezničkih pruga, prometnica i drugih infrastrukturnih projekata. Predsjednik Xi je 2013. prvi put spomenuo taj plan, od tada je dva puta pozivao na sastanke na vrhu na kojima se pričalo o "Novom putu svile" – cilj je bio „oduševiti" svijet realizacijom njegovog projekta. Na samit 2019. u Peking su stigli predstavnici više od 100 zemalja.

„'Novim putem svile' želimo poboljšati ekonomsku razmjenu u svijetu i povećati stepen blagostanja svih zemalja. To je put zajedničkog, globalnog rasta. Činjenice pokazuju da zajednički projekti potiču razvoj mnogih zemalja svijeta, a i za Kinu znače daljnje otvaranje prema svijetu", kazao je tada Xi.

„Slabo korišteni put..."

Mišljenja se razlikuju oko toga je li to doista tako. Kina rado hvali "Novi put svile" kao win-win situaciju. I to vječitom mantrom: „Mi vam finansiramo i gradimo infrastrukturu koja vam je nužno potrebna." Ako se ipak malo preciznije promotri na sve to, slijedi otrežnjenje, barem što se tiče Evrope. „Slabo korišteni put", tako je početkom ove godine glasio naslov jedne studije Evropske trgovinske komore u Kini.

Rezultat je bio poražavajući, kaže predsjednik Komore Jörg Wuttke: „Glavna teza koju je Komora EU-a konstatirala u januaru je bila da se radi više o političkom modelu, koji nema ekonomsku dimenziju. Drugi zaključak je bio da se na kraju krajeva sve svodi na Kinu. I još treća stvar, radi se de facto o projektu u okviru kojeg su kineske firme kročile na globalnu scenu i pritom 90 posto novostvorene vrijednosti ostaje kod kineskih firmi."

Profiteri su, sudeći prema rezultatima studije, prije svega kineska građevinska i industrija željeza, odnosno transportna preduzeća koja realiziraju infrastrukturne projekte. Bez obzira na to radi li se o Pakistanu, Grčkoj, Hrvatskoj ili Srbiji. Kina tvrdi da je oko 140 zemalja uključeno u "Novi put svile". To je glavni projekt kineske vanjske politike.

Korona-kriza je ogroman udarac za "Novi put svile". Opao je izvoz, opao je uvoz, granice su zatvorene, globalna logistika mjesecima ne funkcionira. I još ne vlada normalnost. Iako su ekonomski pokazatelji porasli u drugom kvartalu 2020., ovo neće biti dobra godina za kineski megaprojekt.

Ko ima koristi?

Wang Yiwei je politolog na Univerzitetu Renmin u Pekingu, ujedno i jedan od najrenomiranijih istraživača "Novog puta svile". On kaže: „Ogroman je utjecaj korona-krize na 'Novi put svile'. Ta inicijativa cilja upravo na međusobnu povezanost raznih zemalja. Ali, upravo to je sad problem. Ljudi se međusobno inficiraju, ljudi su nepovjerljivi jedni prema drugima. Mobilnost je postala problem. I najveći problem je novac. Kineska nacionalna privreda je možda jedina velika ekonomija koja će u ovoj godini zabilježiti rast."

Kritičari prvenstveno upozoravaju na to da bi Kina u dužničku klopku mogla uvući pogotovo siromašnije zemlje. Projekti se finansiraju preko kineske državne banke, a pogođenim državama prijeti opasnost da više ne budu mogle vraćati dug. Kina je po tom pitanju dokazala kreativnost. U Africi je Peking bio spreman i otpisati kredite ili pristati na odgodu plaćanja.