Optužbe Milorada Dodika na račun ambasadora Bosne i Hercegovine u Pakistanu Sakiba Forića, prema kojima je ambasador odgovoran za krivotvorenje viza za 3.000 pakistanskih migranata koji su na taj način ušli u BiH i nastavili put ka Evropskoj uniji, naišle su na plodno tlo među pojedinim domaćim, ali i međunarodnim zvaničnicima.

Iako zvanični podaci demantiraju takve optužbe, njih je kao relevantan osnov za optužbe na račun BiH iskoristio francuski desničar i član Evropskog parlamenta Thierry Mariani.

On je Evropskoj komisiji dostavio upit o "sumnjivom izdavanju viza između BiH i Iraka ili Pakistana".

- Iako Komisija uporno potvrđuje svoju želju za proširenjem EU-a i posvećuje značajna budžetska sredstva Zapadnom Balkanu, postoji nova stvar koja zabrinjava države članice. Bosna i Hercegovina je pokrenula istragu o izdavanju 3.000 viza Pakistancima koje je izdao ambasador BiH u Pakistanu. Ni Pakistan ni bosanskohercegovačka granična služba nisu dobili obavijest o tome. Dok ambasador negira optužbe, vrijedno je napomenuti da ju je iznio ministar sigurnosti i da su mnogi ljudi zabrinuti zbog moguće terorističke prijetnje koju predstavljaju vlasnici viza – naveo je Mariani u obrazloženju svog upita.

Dodaje, također, da su slične optužbe iznesene na račun izdavanja viza za Iračane te je priložio dva pitanja:

1. S obzirom na postojeći migracijski pritisak na Evropu, sigurnosne slabosti BiH predstavljaju veliki problem evropskim zemljama. Da li Komisija pomno prati ove skandale?
2. Ako bi se dokazalo da se trgovina vizama odvija između BiH, Iraka ili Pakistana, da li bi EU odmah BiH odbila zahtjev za članstvo?

Odgovor je u ime Evropske komisije ponudio komesar za proširenje Oliver Varhelyi, koji je podsjetio da je Komisija u okviru 14 prioriteta koje je postavila pred BiH, istaknula i potrebu osiguravanja efikasne koordinacije na svim nivoima u vezi s kontrolom granice i upravljanja migracijama i funkcioniranja sistema azila.

- U Analitičkom izvještaju koji je priložen uz Mišljenje se navodi da je zakonodavstvo o vizama u velikoj mjeri usklađeno s pravnom stečevinom i obradom zahtjeva, kriterijima i postupcima izdavanja za različite vrste viza, udovoljavajući minimalnim standardima EU-a. Sigurnosne karakteristike viza i putnih isprava uveliko su usklađene sa standardima EU-a. BiH čuva bazu podataka o izdatim i odbijenim vizama i ovaj sistem funkcionira u zemlji i svim diplomatsko-konzularnim uredima u inostranstvu. BiH provodi "nultu" politiku izdavanja viza na državnoj granici – napisao je Varhelyi, prenosi "Faktor".

Također dodaje da su, prema zvaničnim informacijama institucija, diplomatsko-konzularni uredi BiH u 2019. godini izdali ukupno 320 viza državljanima Pakistana, u poređenju sa 255 u 2018. i 184 u 2017. godini, te ukupno 375 viza državljanima Iraka u poređenju sa 124 u 2018. i 130 u 2017. godini.

- Komisija nastavlja pratiti usklađenost BiH s viznom politikom EU-a putem izvještaja o mehanizmu za obustavu viznog režima, od kojih je treći usvojen 10. jula 2020. te će osigurati ažuriranje u svom predstojećem paketu proširenja. Komisija ne komentira tekuću istragu koju je pokrenula BiH – zaključio je Varhelyi.