U analizi se, pored ostalog, ukazuje da se prvi put u istoriji NATO dešava da je novo žarište konflikta, koje je prouzrokovao režim Mila Ðukanovića unutar NATO-a, a ne kao do sada izvan Sjevernoatlantskog savezništva.

"Analitičari smatraju da je prema izvještajima EU, State Departmenta, Freedom Housea i najznačajnijih zvaničnika iz EU i svjetske zajednice režim Mila Ðukanovića osuđen na propast, jer je kao antidemokratski režim detektovan od institucija i pojedinaca zapadne provenijencije da ne predstavlja nikav bastion otpora i borbe protiv navodne velikosrpske politike, i 'velike Srbije' nego kriminalan i korumpiran režim, koji je došao u ozbiljnu konfrontaciju s najmoćnijim zapadnim državama, dok u pozadini skriveno šuruje s Kinom i Rusijom", piše u opširnoj analizi čiji dijelovi su dostavljeni Tanjugu.

Ocijenjeno je i da će zbog toga biti neizbježno posredovanje međunarodne zajednice, kako bi se riješio unutrašnji konflikt u Crnoj Gori, koji, kako se navodi, može ozbiljno ugroziti mir i stabilnost cijelog regiona.

U analizi Ifimesa se podsjeća da posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore sadrži niz upozoravajućih kritika režimu Mila Ðukanovića, prvenstveno fokusiranih na enormnu raširenost kriminala i korupcije i na neslobodu medija, a da je vladavina prava u ovoj državi kandidatkinji postala "misaona imenica".

Ifimes navodi kritike stranih zvaničnika o korupciji, organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, kao i izvještaj State Departmenta objavljen u martu 2020. godine o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori za 2019. godinu, gdje se ponovo kritikuje režim Ðukanovića, da je korumpiran i da su vladini zvaničnici uključeni u koruptivne postupke.

Takođe, izvještaj apostrofira i političko uplitanje Ðukanovića u medijske slobode, ističe Ifimes u analizi i navodi upozorenje Matthewa Palmera da očekuje uspješne sudske postupke protiv onih koji su izvršili napade na novinare, prenosi Tanjug.

Napominje se i da je u izvještaju Freedom Housea od maja 2020. godine Crna Gora iz kategorije djelimično konsolidovanih demokratija pozicionirana u grupu tranzicionih, tzv. hibridnih režima.

Ifimes objašnjava i zašto Francis Fukuyama, jedan od najznačajnijih i najuticajnijih političkih teoretičara i mislilaca današnjice, kritikuje Mila Ðukanovića i njegov režim.

"Mislim da je on efikasan političar, ali ne smatram da vodi demokratsku državu", rekao je Fukujama početkom juna 2020. i dodao da je on vrlo "problematičan lider, zbog načina na koji je koristio političku moć - da se u Crnoj Gori onemogući stvarna borba za vlast", piše u analizi Ifimesa.

Fukuyama je istakao, da nije isto članstvo u NATO-u i EU, jer se po pitanju NATO-a više radi o strateškom savezu i da u Crnoj Gori postoji mnogo korupcije.

On smatra i da saradnja s Kinom gura Crnu Goru u finansijsku opasnost i da je Ðukanović sam donio puno upitnih odluka.

Mišljenja je da je svim istinskim demokratijama potrebna promjena različitih stranaka na vlasti, a "on (Ðukanović) je na vlasti u Crnoj Gori već veoma dugo".

Ifimes navodi i da najznačajniju podršku režimu Mila Ðukanovića pruža Republika Hrvatska.

"Dok Hrvatska, predsjedavajuća EU, zdušno podržava formiranje zasebnog trećeg entiteta u BiH, Tonino Picula (SDP/S&D) kao izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru 'zatvara oči' pred očiglednim zloupotrebama crnogorskog režima i Crne Gore i Hrvatske, koji su sponzore pronašli u Kini, ali i Ruskoj Federaciji", ocjenjuje se u analizi.

Takođe se navodi da režim Mila Ðukanovića pokušava da osigura sveobuhvatnu podršku Bošnjaka zapadnog Balkana pozivajući se na borbu protiv "velikosrpskog projekta i nacionalizma".

"Osnova djelovanja režima Mila Ðukanovića je da svi oni koji kritikuju jedan od najkorumpiranijih režima u Evropi bivaju proglašeni zagovornicima velikosrpske politike i interesa, a upravo je Ðukanović bio najbliži saradnik Slobodana Miloševića kada je velikosrpska politika bila u usponu početkom devedesetih godina prošlog vijeka", ukazuje se u analizi.

Ifijmes postavlja pitanje da li su SAD, EU, najznačajnije svjetske nevladine organizacije, međunarodni posrednici i diplomate, navedeni u ovoj analizi, projekti i u funkciji velikosrpske politike, jer kritikuju i upozoravaju na režim Mila Ðukanovića.

"Najbolji odgovor na ovo pitanje će prevashodno dati upravo oni iz regiona, koji zbog uvjerenja ili nekih drugih interesa podržavaju kriminalni i korumpirani režim neosuđenog ratnog zločinca Mila Ðukanovića. Možda i zaključe, da je upravo Milo Ðukanović ponovo oživio velikosrpski projekat pokušavajući uzeti imovinu Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve (MCP-SPC) uz dogovor sa svojim višedecenijskim saveznikom mitropolitom Amfilohijom Radovićem", piše u analizi Instituta.

U analizi se zaključuje da navedeni izvještaji, stavovi, kritike, upozorenja i političko-diplomatske aktivnosti vodećih država pokazuju, da se sve više steže obruč oko Mila Ðukanovića i približava kraj njegovog 31-godišnjeg režima.