Apstinenti koji su prekjučer odlučili da glasaju i birači Demokratske partije socijalista (DPS) koji su vjernici SPC-a, ključno su utjecali na rezultat izbora prema kojem partija Mila Đukanovića poslije tri decenije nema većinu za formiranje vlasti.

To pokazuju prve analize prekjučerašnjih parlamentarnih izbora, na koje je izašlo čak 76,65 odsto upisanih birača, iako su sva istraživanja javnog mnijenja - bilo javno publikovana ili ona za partijske potrebe - pokazivala da izlaznost neće biti iznad 69 odsto, pišu Vijesti.me.

Na izbore 2016. izašlo je 73,43 odsto birača, što je za oko 25.700 birača manje nego što je prekjučer glasalo, dok je izlaznost 2012. bila još manja - 70,4 procenta.

Osim visoke izlaznosti, na ovakav izborni rezultat presudno je utjecala Đukanovićeva odluka da se usvoji Zakon o slobodi vjeroispovijesti i najava pravljenja partijske crkve.

Kao rezultat, DPS je osvojio oko 15 hiljada glasova manje nego na izborima 2016. koji se nisu prelili SD-u ili SDP-u, dok su savezi predvođeni Demokratima i posebno DF-om, značajno popravili svoj rezultat u odnosu na prethodne izbore.

Iz toga se može zaključiti da je dio birača DPS-a i istovremeno vjernika SPC-a glasao za političke strukture predvođene Zdravkom Krivokapićem i Aleksom Bečićem.

Amfilohije je 1997. godine doveo Mila, a sada je Amfilohije srušio Mila, kratko je prokomentarisao sagovornik “Vijesti” iz DF-a.

Treći faktor koji je utjecao na rezultat DPS-a izvjesno su i brojne korupcionaške afere bez epiloga, od kojih je najznačajnija afera “Koverta”.

Moguće je da je od toga najviše profitirala URA, čija je kampanja bila fokusirana upravo na dvije poruke - na borbu protiv korupcije i na to da neće praviti nikakav postizborni savez s DPS-om.

DPS s tradicionalnim partnerima, u koje je Đukanović svrstao i SDP, ne bi mogao do 41. mandata ni da je jedna od dvije stranke hrvatske manjine prešla cenzus. U tom slučaju, kako pokazuju prve analize, DPS bi osvojio 29 umjesto 30 mandata.

To možda pokazuje da je partija u padu ovoga puta bila okrenuta samo sebi u pokušaju da prigrabi što više glasova, uključujući i lojalne partnere. Da nije tako, izbornim inžinjeringom je mogla nabildovati HGI ili Hrvatsku reformsku stranku, slično kao na izborima 2016, kada je HGI dobijao glasove u pljevaljskim ili beranskim selima.

Za DPS prekjučer je, prema podacima DIK-a, glasalo 143.548 birača pa je ta partija pala na 30 sa 36 mandata iz 2016., kada je imala podršku 158.450 birača.

Prekjučerašnji rezultat je daleko najgori rezultat od rascjepa 1997. godine. Za tu stranku redovno je glasalo, u prosjeku, od 160 do 165 hiljada birača.

Na drugoj strani, savez predvođen Demokratima porastao je za dva mandata, dok je koalicija predvođena DF-om osnažena za devet mandata.

Demokrati su prije četiri godine dobili podršku 38.327 građana ili 10,01 procenta, dok je prekjučer savez predvođen Bečićem narastao na 12,53 odsto podrške (51.297 glasova).

Grafikfoto: Pritnscreen

DF je 2016. godine imao 77.784 glasa ili 20,32 odsto podrške, dok je koalicija Za budućnost Crne Gore narasla na 32,55 odsto (133.267 glasova). Pored stranke koju vodi Marko Milačić, u tu koaliciju su ušli SNP i Ujedinjena Crna Gora, nastala iz Demosa, koji su 2016. bili dio koalicije Ključ. Ključ je činila i URA, koja je jučer osvojila 5,53 odsto glasova (22.649).

Za koaliciju Ključ prije četiri godine glasalo je 11,05 procenata (42.925) birača.

Biračima građanskih partija za državu korupcija opasnija od SPC-a

Raspodjela glasova u građanskom, procrnogorskom biračkom tijelu jasno ukazuje da veći dio tih birača, korupciju i sve pošasti za koje je odgovoran DPS vidi kao veću opasnost za državu Crnu Goru nego što je to SPC. URA, koja je insistirala na priči o korupciji i kriminalu, osvojila je jučer pet mandata sa 5,53 odsto glasova (22.649), dok je SDP zaokružilo 3,14 odsto birača (12.839). I dok je SDP sada slao poruku da neće s DF-om, prije četiri godine je bio grlatiji o vladavini prava i borbi protiv korupcije. Ta partija je tada imala podršku 20.011, odnosno 5,23 odsto, i sada se, zajedno s DPS-im, može smatrati najvećim gubitnikom izbora.

Na drugoj strani, korupcionaške afere nijesu mogle naškoditi SD-u Ivana Brajovića koji je prije četiri godine dobio dva mandata sa 12.472 ili 3,26 odsto osvojenih glasova. SD je na prekjučerašnjim izborima osvojio mandat više sa 4,1 odsto podrške i oko 4.200 više osvojenih glasova.

Bošnjaci i Albanci ojačali

Za razliku od političkih predstavnika hrvatske manjine koje nisu prešle census, Bošnjačkoj i albanskim strankama je porasla podrška u odnosu na izbore 2016.

Tako je za BS prekjučer glasalo 16.286 birača ili 3,98 odsto, što mu je obezbijedilo i dodatni, treći mandat. Za BS je prije četiri godine glasalo 12.089 glasača, što je 3,16 odsto podrške.

Albanska lista sa 1,58 odsto podrške (6.488 bitača) i Albanska koalicija Jednoglasno sa 1,14 procenata glasova (4.675) osvojile su prekjučer po mandat.

Prije četiri godine, samo je jedna od dvije albanske koalicije prešla cenzus – Forca-DUA-Albanska alternativa sa osvojena 4.854 glasa ili 1,27 odsto podrške.