TAKAV POKOLJ SE NE PAMTI: U jednoj od najvećih bitaka u historiji čovječanstva, za sedam dana izginulo je i ranjeno pola miliona ljudi, ključnu ulogu odigrali su…

"Slobodna Bosna" donosi novu zanimljivu priču iz historije.

  • Jeste li znali

  • 09. Sep. 2020  09. Sep. 2020

  • 0

Naša današnja priča vraća nas u vrijeme Prvog svjetskog rata, kada se na francuskoj rijeci Marni odigrala jedna od najkrvavijih bitaka u historiji čovječanstva.

Prva bitka na Marni je bitka tokom Prvog svjetskog rata, koja se vodila od 5. do 12. septembra 1914. godine. U bici su francuska i britanska vojska pobijedile njemačku vojsku. Bitka na Marni je predstavljala veliku prekretnicu na početku Prvog svjetskog rata. Do kraja augusta 1914. godine, snage Antante su se povlačile na Zapadnom frontu prema Parizu. Dvije njemačke vojske su se probijale kroz Francusku. Pad Pariza je izgledao gotovo neizbježan, ali saveznici su uspjeli postići stratešku pobjedu na rijeci Marni.

Njemačka Prva i Druga armija približavale su se Parizu te počele skretati jugoistočno prema gradu, izlažući svoja desna krila saveznicima. Do 3. septembra, Joseph Joffre je uočio njemačku taktičku grešku i brzo je napravio plan da zaustavi francusko i britansko povlačenje i da napadne Nijemce duž cijele linije fronta. Britanska vojska i francuska Šesta armija su dobile zadatak da napadaju izloženo desno krilo njemačke Prve armije.

Napad je trebao početi ujutro 6. septembra, međutim zapovjednik njemačke Prve armije, general Alexander von Kluck primijetio je prisustvo savezničkih snaga 5. septembra i započeo je okretati svoju vojsku prema zapadu. Bitka je započela 5. septembra popodne, kada je francuska Šesta armija došla u kontakt sa prethodnicom njemačke Prve armije.

Von Kluck je tokom okretanja svoje armije prema zapadu otvorio 50 kilometara široku rupu u njemačkim linijama, između njemačke Prve i Druge armije.

Saveznički izviđački avioni su otkrili postojanje rupe u njemačkim linijama i o tome su obavijestili zapovjednike na terenu. Saveznici su bili spremni da iskoriste postojanje rupe u njemačkim linijama. Zbog toga su poslali trupe iz britanskog ekspedicijskog korpusa, da se priključe francuskoj Petoj armiji u prolaženju kroz nastalu rupu u njemačkim linijama. Peta francuska armija je trebala istovremeno napasti njemačku Drugu armiju.

Ipak, Nijemci su bili blizu toga da postignu pobjedu i da probiju linije francuske Šeste armije između 6. i 8. septembra. Francusku Šestu armiju je spasio dolazak 6.000 rezervista iz Pariza. Već 8. septembra Franchet d'Esperey je sa svojom Petom armijom izveo iznenadni napad na njemačku Drugu armiju i time još više proširio rupu između njemačke Prve i Druge armije. Franchet d'Esperey je došao na mjesto zapovjednika Pete armije neposredno pred bitku. Zamijenio je generala Lanrezaca. Već 9. septembra je izgledalo kao da će njemačka Prva i Druga armija biti potpuno opkoljene i uništene. General von Moltke je pretrpio nervni slom kada je čuo za tu opasnost. Njegovi podređeni su preuzeli zapovijedanje i naredili povlačenje do rijeke Aisne, da bi se tu vojska pregrupirala. Francuzi i Britanci su dočekali njemačke snage u povlačenju, ali brzina savezničkog napredovanja bila je prilično spora, samo 19 kilometara na dan. Njemačka vojska se zaustavila nakon 65 kilometra povlačenja, na mjestu sjeverno od rijeke Aisne. Tu su se ukopali i pripremili rovove, koji će trajati nekoliko godina.

Njemačko povlačenje između 9. i 13. septembra predstavljalo je napuštanje Schlieffenovog plana. Helmuth von Moltke mlađi tada je, navodno, izvijestio njemačkog cara da su Nijemci izgubili rat. Poslije te bitke, obje strane su se ukopale i uslijedile su četiri godine rovovskog ratovanja.

Rat je ušao u posljednju fazu poslije savezničke pobjede u bici na Marni. Bio je to prvi veliki sukob i jedan od najvažnijih događaja rata. Njemačko povlačenje označilo je propast njemačkih nada u brzu pobjedu na zapadu Schlieffenovim planom. Njemačka se nadala brzoj pobjedi na zapadu, poslije čega bi se obračunala s Rusijom na istoku. Umjesto toga, morala se boriti na dva fronta. Bitka za Marnu bila je prva velika bitka u kojoj se pokazala odlučna uloga izviđačkih aviona u otkrivanju slabih tačaka u njemačkim linijama, što je omogućilo saveznicima da to vojno iskoriste. U bici za Marnu borila su se dva miliona vojnika, a 500.000 ih je ubijeno ili ranjeno, a bitka će ostati upamćena i po činjenici kako je 6.000 francuskih rezervista na front došlo taksi vozilima.

(SB)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...