Gotovo dvije godine Turska je u teškoj finansijskoj i ekonomskoj krizi. Kurs turske lire je u slobodnom padu. Nezaposlenost, naročito među mladima, već je mjesecima vrlo visoka. Uz sve to idu i ograničenja u pandemijskoj krizi. Ona je teško pogodila turističku branšu, koja je jedna od najvažnijih grana privrede.

Dakle, vremena su teška za stanovništvo Turske, koje steže remen ili – kao  što su to već uradili mnogi mladi – odlazi u inozemstvo. Predsjednik Turske nema prijedloge za prevladavanje krize, ali su zato poznati njegovi dekadentni građevinski projekti.

Astronomski rast troškova

Uprkos kritikama opozicije, Recep Tayyip Erdogan nastavlja s gradnjom milionskih građevinskih projekata. Na obali jezera Van izgradio je vladarsku palaču, koja podsjeća na palaču seldžučkog sultana Kejkubada iz 13. stoljeća. Prema podacima turske Vlade, palača se nalazi tačno na mjestu gdje je Alp Arslan, sultan Turaka Seldžuka, razapeo šator prije bitke kod Manzikerta, u kojoj su Seldžuci 1071. pobijedili Bizantijsko carstvo.

Upravo zbog godine bitke, Erdoganova palača imat će površinu od 1.071 kvadratnog metra. Turski mediji javljaju da je gradnja do sada progutala 14 miliona eura, mada je turska vlast prvobitno planirala troškove od 3,5 miliona. Građevinski poduzetnik je, prema istim navodima, Erdoganov školski kolega.

Ustavni sud je prije godinu dana zaustavio gradnju palače, zato što sprječava javni pristup obali, ali Vlada je zaobišla presudu izmjenom zakona. „Oni mogu stajati na glavi, ali palača će biti izgrađena", odgovorio je Erdogan prkosno.

U augustu je Erdogan u Ahlatu na obali jezera Van održao svečani govor povodom godišnjice bitke kod Manzikerta. Potom se uputio ka obližnjoj palači i simbolično tamo prenoćio.

Predsjednička palača u Ankari

„Zbog pohlepe jednog čovjeka, obala jezera Van je žrtvovana profitu", rekao je u turskom parlamentu zastupnik Republikanske narodne stranke Gulizar Biser Karaca, dodavši: „Dok se milioni naših građana bore s ekonomskom krizom, jedan jedini čovjek će sebi priuštiti dvorac za dvorcem."

Međutim, takva kritika ne pokazuje nikakav učinak na Erdoganovu vladajuću Stranku pravde i razvoja. Zamjenik predsjednika zastupničkog kluba vladajuće stranke Cahit Özkan odgovorio je: „Za nas je ta građevina dom za cijelu naciju."

Pored ove rezidencije, Erdogan gradi i ljetnu rezidenciju u blizini Marmarisa na sredozemnoj obali. I taj projekt je, po izvješajima turskih medija, izuzetno skup i ne uzima u obzir ekološke standarde. Palača sa 300 soba do sada je koštala 37 miliona eura.  Iskrčeno je 50.000 stabala.

Treća palača

Do ljetne palače Erdoganovih na Marmarisu nije lako doći

Još jedna raskošna palača nastala je još 2014. To je Erdoganova službena rezidencija u Ankari. Koštala je pola milijarde eura i smjestili su je usred prirodnog područja koje je pod zaštitom zakona. I tada je opozicija žestoko kritizirala gradnju, ali sve je bilo uzalud.

Pod udarom kritike je i Erdoganova politika sjećanja, koja sa sve više samopouzdanja osmansko naslijeđe postavlja ispred turske Republike i njenog osnivača Kemala Ataturka.

Erdoganove raskošne palače, kao i mnogi drugi građevinski projekti posljednjih godina, bitno se razlikuju od tipičnih monumentalnih građevina iz vremena poslije osnivanja Republike 1923. Oni su jasan arhitektonski omaž seldžučko-osmanskoj prošlosti.

(DW)