Već danima Bosna i Hercegovina, u odnosu na region, ima najveći broj oboljelih i umrlih od Covida-19. Jeste li u Ministarstvu zdravstva FBiH detektirali problem i krivce za takvo stanje?

- Mi redovno pratimo i analiziramo situaciju i to radimo svakih 14 dana.

Ono što je važno reći, mjere koje su sada na snazi su mjere koje sasvim mogu da zadovolje, odnosno sada su na snazi mjere koje ne bi trebalo ni pojačavati ni popuštati i u potpunosti su dostatne. Ako bi se poštovale, one bi garantovale određenu stabilnost. Ono što je problem u ovom periodu bio je očekivani povratak velikog broja ljudi s odmora, s druge strane prilično kršenje naredbi i mjera koje su donosene, a to se posebno odnosi na svadbe i slavlja. To je bio glavni problem koji se najviše odrazio u ZHK i HNK.

Koliko na generalnu epidemiološku situaciju u zemlji utječe činjenica da ne postoji ministarstvo zdravstva na nivou države i ima li koordinacije između kriznih štabova u FBiH i RS-u?

- Ja bih rekao da, kada govorimo o državnom ministarstvu zdravstva, moramo znati i da u mnogim evropskim državama je zdravstvo decentralizirano. I to je jedna tema koja ima primjese i političkog i stručnog pa bi zahtijevalo i političku i stručnu raspravu. Činjenica je da se u decentraliziranom sistemu, ali koji funkcionira, možda lakše boriti s krizom nego u centraliziranom. Kada gledamo trenutnu situaciju u BiH, određeni broj kantona se stabilizovao, to su primjeri Sarajevskog, Tuzlanskog... ti kantoni sada imaju stabilnu situaciju. Sada imamo lošiju situaciju na jugu države, znači u Hercegovini. Specifičnost svakog kantona treba uzeti u obzir. Treba uzeti u obzir epidemiološku situaciju u toj regiji. Uvijek je lakše pratiti s višeg nivoa kad imate decentralizirano zdravstvo i donositi zajedničke odluke, a naravno, uz jako dobru koordinaciju. Moram reći da naša koordinacija, kada govorimo o kriznim stožerima ministarstava zdravstva, je stvarno dobra. To se pokazuje i po situaciji sada. Jer, BiH je bila među tri zemlje s najboljim odgovorom. U BiH je i dalje smrtnost tri ili četiri puta manja nego u najrazvijenijim državama svijeta, koje imaju izuzetno jake zdravstvene sisteme. A BiH je zamlja koja je s limitiranim resursima uspjela da odgovori na taj način da mi dan-danas, ako uzmemo broj zaraženih, jer taj broj nije veliki i mi taj broj još održavamo i pratimo.

Dakle, decentraliziranost je prednost u rokovođenju krizom, zato što federalni nivo uvijek može dati jedan okvir, a kantoni, uvažavajući svoju specifičnosti i epidemiološku situaciju, koja može biti različita, mogu donositi i svoje mjere, odnosno ove okvirne mjere zatezati ili popuštati sukladno toj situaciji. U isto vrijeme, ako govorimo o sistemu zdravstva, centralizirano ili decentralizirano, to zahtijeva stručnu i političku diskusiju. Svaki sistem ima svojih prednosti i mana. Ja osobno preferiram decentralizirani sistem s jako dobrom koordinacijom i piramidom uspostavljenog rukovođenja.

Foto: SLOBODNA BOSNA/A. K.

Jeste li zadovoljni radom nadležnih organa u provođenju naredbi i preporuka Kriznog štaba BiH?

- Ne. Ja moram reći da je malo i licemjerno nas kontinuirano zvati herojima u bijelom i na neki način govoriti o uspjesima i onome što radimo, a s druge strane ne pružiti stvarnu pomoć zdravstvenom sektoru koji je u ovom trenutku donio dobre mjere i koji se najviše bori s ovom situacijom. Da bismo mi bili efikasni, cijelo društvo bi moralo biti angažirano u odgovoru na Covid-19. Mi moramo uvažavati realnost terena, uvažavati privredu, ali moramo uvažavati i zdravlje ljudi. A kada govorimo o zdravlju ljudi, moramo imati stalno na umu da najgora opcija u Covidu-19 bi bila da imamo zaražene ljekare, odnosno da nam ispadnu iz funkcije dijelovi zdravstvenog sistema. Zato bi bio potreban još veći angažman cjelokupnog sistema, ali i odgovornosti svih ljudi zajedno, da se pridržavamo mjera.

A kada govorimo o mjerama, ja uvijek govorim ne o tri već o četiri ključne mjere: distanca, nošenje maski, redovna higjena/pranje ruku i da se ne ide na posao ukoliko se osjeća loše i ukoliko se ima bilo koji od simptoma respiratornih bolesti, da sami ne procjenjujemo, već da se obratimo doktoru.

Škole u FBiH konačno su otvorile svoja vrata, pratite li situaciju i šta će se poduzeti ukoliko dođe do zaraze među učenicima?

- Dakle, kao što smo rekli da smo očekivali i znali za određene rizike koji postoje. Tokom ljeta ti su rizici, recimo, svadbe i godišnji odmori. U narednom periodu najveći izazovi će se desiti kroz otvaranje škola i ulaskom ljudi u zatvorene prostore. Još smo u fazi kada možemo otvarati prozore i provjetravati prostorije. Međutim, dolazi jesen i zima, dolazi smog, vrijeme kada dolaze potencijalni problemi. Kada govorimo o školama, tu je podijeljena odgovornost. Ministarastvo je dalo okvirne epidemiološke mjere koje se moraju implementirati u školama. Za implementaciju su odgovorni menadžeri škola, a ministarstva su dužna da osiguraju sredstva zaštite, dezinfekcijska sredstva.

U svemu ne smijemo zaboraviti odgovornost i roditelja. Jer, proces nastave se ne smije gledati izdvojeno od procesa dolaska i odlaska iz škole, posebno starijih razreda ukoliko pohađaju nastavu. Da ne odlaze u većim grupama s nastave, da se ne nastavi druženje u većim grupama po kafićima i da ne nastave zajednička druženja ne poštujući donesene mjere. Znamo da tinejdžeri vole druženja i bliske kontakte i to sigurno predstavlja rizik. Drugi rizik predstavljaju sami nastavnici, koji moraju smanjiti kontakte među sobom i izloženost izvan škola, moraju poštivati mjere i izvan škola da bi smanjili rizike dolaskom u školu na roditeljske i sastanke nastavnog vijeća. Mi ćemo sve pratiti, ukoliko dođe do takvih situacija, povećanja broja zaraženih, epidemiolozi direktno na terenu će procjenjivati koliko je rizik bio tog zaraženog učenika na njegov razred, drugi razred ili cijelu školu. Ili, ukoliko je nastavnik zaražen, koliko je mogao utjecati da dođe do transmisije. Najgore je kad imate ispade koji vam izbace cjelokupno nastavno osoblje i kada, praktično, nemate nastavno osoblje sposobno za rad.

Foto: SLOBODNA BOSNA/A. K.

U regionu se život polako vraća u normalu, svjedočimo i povratku navijača na tribine u susjedstvu, ali to u našoj zemlji nije slučaj. Je li Ministarstvo zdravstva FBiH ikada poslalo odgovor Nogometnom savezu BiH u vezi s tom temom? Ima li dovoljno kapaciteta i volje da se krene s takvim korakom te barem pokuša spasiti potpuni kolaps sporta u BiH?

- Ministarstvo je imalo produktivan sastanak sa predstavnicima Fudbalskog saveza BiH, ali ja to ne bih ograničio samo na fudbal nego na sve sportove koji se odvijaju na otvorenom. Mi u Ministarstvu smo spremni da krenemo u eksperimantalnu fazu u nekom narednom periodu, da, prema određenim kriterijima koje smo razvili, krenemo prema puštanju gledalaca na tribine. Ali, to bi se trebalo usuglasiti i da to bude mjera za cijelo područje BiH. U ovom trenutku još nismo dobili pozitivan odgovor od RS-a tako da u narednom periodu, najvjerovatnije, neće doći do donošenja tih mjera. Iako mi imamo spremnu mjeru i vrlo brzo bismo mogli, ukoliko dođe do spremnosti kolega iz RS-a, donijeti tu zajedničku odluku. Kada je u pitanju sport, najveći izazov bi bio šta se dešava s grupama navijača prije i poslije utakmice, prisna druženja i nastavak druženja po kafićima, i to predstavlja potencijalni problem.

Foto: SLOBODNA BOSNA/A. K.

Kakva su Vaša predviđana, hoće li uskoro doći do pada broja zaraženih u BiH?

- Mi ne očekujemo neki pad koji bi se trebao desiti. Voljeli bismo da stabilizujemo situaciju u Hercegovini u narednih tridesetak dana da bismo mogli razmišljati o stabilnijem ulasku u jesen. Znamo koji su uzroci bili u Sarajevu povećanog broja zaraze. Ne očekujemo neki generalni lockdown, ali ne treba nikada isključiti da na lokalnom nivou dođe do restrikcija ako dođe do iznimno velikog broja slučajeva zaraze.

Moramo znati da imamo limitirane resurse kada je zdravstveni kadar u pitanju i uvijek moramo računati na to.

Vidjeli ste da BiH ima tri-četiri puta manju smrtnost u odnosu na evropske zemlje upravo zato što smo blagovremeno donosili mjere.

Taj isti lockdown smo uveli na vrijeme pa nismo doživjeli ono što su imali Španija, Italija, Belgija, Francuska, i nismo imali toliku smrtnost. Mi želimo i u narednom periodu da možemo efikasno kroz bolnički sistem da djelujemo i odgovaramo na ovu krizu. Očekujemo pomoć i drugih službi, posebno inspekcija i MUP-a, ali i samih građana.

Očekujemo i poštivanje mjera, jer ako budemo stvarno poštivali mjere, onda može doći do nekih popuštanja u kontekstu broja ljudi, ali u ovakvim situacijama koje sada imamo, to je teško očekivati.

Kakve su prognoze u svijetu?

- Moramo biti naoružani strpljenjem, jer ova kriza će sigurno, prema predviđanjima naučnika i Svjetske zdravstvene organizacije, trajati još najmanje godinu dana. Vakcine se očekuju tek u narednoj godini. Dok budu distribuirane, dok budu aplicirane, trebat će vremena.

I u prvoj fazi će biti samo određeni broj stanovništva obuhvaćen vakcinom. Sigurno je dug period borbe pred nama, a u isto vrijeme vidimo da se enormno povećava zaraženost, pa čak neke evropske zemlje se polako zatvaraju.

Ukoliko dođe do povećanja broja oboljelih, kakve su još mjere moguće?

- Sve mjere su uvijek u opciji. Mogu biti restriktivne ukoliko dođe do povećanja. Mjere mogu biti i u smislu lockdowna na lokanim nivoima, to ne znači zatvaranje svega, ali zatvaranje regija, zatvaranje gradova, zatvaranje dijelova nekih mjesta moguće je ukoliko budemo imali taj nekontrolisani prijelaz da ga ne bismo proširili. Također, i mjere ulaska u BiH, ukoliko dođe do pogoršanja, ne treba isključiti. Bez obzira na sve kritike, Bosna i Hercegovine je uvijek javnost obavještavala o stvarnom stanju, to je jako bitno i nikad nismo uljepšavali stanje, čak i ako gledamo regiju, meni se čini da BiH puno više poštuje mjere od mnogih država u regiji. Mjere koje smo mi donijeli, sada mnoge države usklađuju, odnosno donose mjere koje su slične našima, pa čak i susjedna Hrvatska. Limitiranje broja ljudi u zatvorenim prostorima je palo na 50, kao što je i kod nas mjera.

(Razgovarao: M. Iličić)